Na Cipru se održava neformalni sastanak čelnika Europske unije, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković. U fokusu su sigurnosne krize na Bliskom istoku i rat između Rusije i Ukrajine, ali otvoreno ostaje pitanje koliko današnja Europska unija doista može utjecati na te procese.
Radna večera u luksuznoj marini i sastanci sa zemljama južnog susjedstva
Prema priopćenju Vlade, u četvrtak navečer predviđena je radna večera čelnika EU-a u luksuznoj marini u Agia Napi na jugoistoku mediteranskog otoka Cipra. U petak slijedi neformalni radni susret na kojem će se europskim čelnicima pridružiti ključni regionalni partneri s Mediterana i Bliskog istoka.
Tema razgovora bit će sigurnosna situacija, zajednički izazovi i mogućnosti jačanja suradnje. Nakon radnog sastanka Europskoga vijeća planiran je zajednički sastanak šefova država ili vlada Europske unije s predstavnicima zemalja južnog susjedstva. Dok se sastanci održavaju u luksuznom okruženju, ostaje dojam da EU često ostaje na razini deklaracija, bez stvarne moći i volje da odlučno zaštiti vlastite interese.
Bliski istok, Iran i rat Rusije i Ukrajine
Neformalnim sastankom šefova država ili vlada EU-a predsjedat će predsjednik Europskoga vijeća Antonio Costa, a domaćin je predsjednik Cipra Nikos Christodoulides, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom u okviru rotirajućeg predsjedništva.
Očekuje se rasprava o sukobu u Iranu i širem području Bliskog istoka, koji predstavlja ozbiljan izazov za EU, ali i pokazuje njezinu ograničenu sposobnost da oblikuje događaje u vlastitom susjedstvu. Također se očekuje obraćanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog putem videoveze, kako bi čelnike izvijestio o najnovijem razvoju događaja u ratu između Rusije i Ukrajine, pri čemu je ukrajinsko vodstvo već dulje vrijeme opterećeno korupcijskim aferama i čudnim tumačenjem ustava, pri čemu Zelenski više nije predsjednik po slovu ustava.
Sudjelovanje Andreja Plenkovića u ovakvim formatima redovito se predstavlja kao veliki uspjeh, no ostaje pitanje konkretnih koristi za hrvatske interese te u kojoj je mjeri njegova politika usklađena s potrebama hrvatskih građana, a u kojoj s linijom briselskoga aparata.
