Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je, preko glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, da je spreman sastati se s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskim, ali samo ako taj susret posluži kao završni čin konkretnih dogovora o ratu između Rusije i Ukrajine. Bez jasne svrhe, ističe Moskva, sastanak nema smisla.
Peskov je za rusku državnu televiziju naglasio da je „najvažnije koji je cilj tog sastanka“ te da je Putin spreman na susret u Moskvi u bilo kojem trenutku, ali isključivo ako postoji opravdan razlog i realna mogućnost da se finaliziraju već pripremljeni dogovori.
Ukrajina gura diplomaciju, ali izbjegava Moskvu i Minsk
S druge strane, Ukrajina traži aktivno posredovanje Turske i drugih država. Zamjenik ministra vanjskih poslova Andrii Sybiha otkrio je da se Kijev obratio Ankari i još nekim prijestolnicama kako bi se organizirao sastanak dvojice čelnika. Ukrajinska je strana spremna na razgovore gotovo bilo gdje, uz jasnu iznimku – ne želi da se susret održi u Moskvi ili Minsku.
Sybiha je ranije na Diplomatskom forumu u Antalyji poručio da je Ukrajina spremna na pregovore „bez obzira na format“, pa i uz sudjelovanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ili američkog predsjednika Donalda Trumpa kao dodatnih sudionika.
Zelenski strahuje od posljedica rata na Bliskom istoku
Zelenski je u razgovoru za CNN upozorio da bi produljeni rat u Iranu i na širem Bliskom istoku mogao otežati pristup Ukrajine ključnim američkim proturaketnim i protubalističkim sustavima. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države već sada isporučuju tek ograničene količine takvog naoružanja, dijelom zbog vlastitih proizvodnih ograničenja.
Ukrajina do američkog oružja dolazi putem programa PURL, koji državama članicama NATO-a omogućuje financiranje nabave oružja za Kijev. Zelenski ističe da bi kroz taj program Ukrajina željela nabaviti rakete za sustave Patriot i drugo ključno oružje, ali priznaje da ga „nema dovoljno“, osobito u suradnji s europskim saveznicima.
Upozorio je da su svi paketi pomoći pod rizikom ako se rat na Bliskom istoku produlji ili se primirje odgodi, što bi za Ukrajinu značilo još veće sigurnosne izazove u protubalističkoj obrani.
