Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je 19. rujna da Moskva ne vidi kao partnere ni sugovornike one koje smatra zagovornicima rusofobije, rasizma, neonacizma ili drugih ideologija usmjerenih protiv pojedinih skupina ljudi.
Zaharova je poruku iznijela u razgovoru za rusku državnu agenciju TASS nakon Međunarodnog festivala mladih u Jekaterinburgu. Istodobno je rekla da Rusija želi primiti ljude koji dolaze s prijateljskim namjerama te ustvrdila da su pojedini posjetitelji zbog takvog odnosa prema Rusiji u svojim državama izloženi pritiscima i zaprekama.
Izrazi s velikom političkom težinom
Izjava se uklapa u dugogodišnji jezik ruske diplomacije, koja kritike ruske države i njezine vanjske politike često opisuje kao rusofobiju. Pojmovi nacizma i neonacizma imaju posebno mjesto u službenom ruskom tumačenju rata protiv Ukrajine, zbog čega ih Moskva koristi znatno šire od njihova uobičajenog povijesnog i političkog značenja.
Festival u Jekaterinburgu uključivao je i izložbu pod nazivom „Katastrofa sjećanja: neonacizam u 21. stoljeću“. Ruski organizatori predstavili su je kao upozorenje na suvremeno oživljavanje nacističke ideologije, dok je ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija događaj opisao kao pokušaj opravdavanja ruske agresije pred mladom međunarodnom publikom.
Zaharovina poruka zato nije samo opća osuda rasizma i neonacizma. Ona također pokazuje kriterij kojim Moskva unaprijed razvrstava prihvatljive i neprihvatljive političke sugovornike, pri čemu ruske vlasti same određuju što smatraju rusofobijom.
Takav pristup može učvrstiti rusku poruku prema domaćoj publici i prijateljskim državama, ali otežava diplomaciju s vladama koje kritiku ruske invazije, sankcije ili potporu Ukrajini smatraju legitimnim političkim stajalištem, a ne neprijateljstvom prema ruskom narodu.
