Dron je u četvrtak, 17. rujna, pogodio rashladni toranj jednog bloka nuklearne elektrane Kursk u Rusiji. Prema navodima ruske državne nuklearne korporacije Rosatom, udar nije utjecao na rad postrojenja niti je izazvao radiološku opasnost.
Incident je spomenut i u izvještajima o regionalnom sastanku koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao s čelnicima sedam država. Rusko Ministarstvo obrane pripisalo je napad Ukrajini, dok neovisna potvrda odgovornosti u trenutku objave nije bila dostupna.
Nuklearni objekti ne smiju postati dio bojišta
Rashladni toranj nije isto što i reaktorska zgrada, a ruske vlasti navode da sigurnosni sustavi nisu bili ugroženi. Ipak, svaki vojni incident u blizini nuklearnog postrojenja povećava rizik pogrešne procjene, požara, prekida napajanja ili naknadnog udara na osjetljiviji dio infrastrukture.
Rat u Ukrajini već je više puta pokazao koliko je teško održavati uobičajena pravila nuklearne sigurnosti kada se elektrane nalaze uz bojište. Najveća zabrinutost dosad je bila vezana uz elektranu Zaporižja, oko koje su se vodile borbe, prekidali dalekovodi i međusobno optuživale zaraćene strane.
Ni činjenica da ovaj udar nije doveo do curenja radijacije ne čini događaj beznačajnim. Nuklearna sigurnost ovisi o nizu tehničkih i ljudskih zaštitnih slojeva, a rat povećava mogućnost da više sustava zakaže istodobno ili da osoblje ostane bez pristupa potrebnoj opremi.
Za europske države pouka je jednostavna: radijacija ne poštuje granice ni ratne narative. Zato svaki ozbiljan pristup nacionalnoj sigurnosti mora uključivati pritisak da se nuklearni objekti izuzmu iz napada, neovisno o tome koja strana kontrolira područje oko njih.
