Rusija je u subotu, 19. rujna, nastavila trodnevne parlamentarne izbore koji prvi put obuhvaćaju i dijelove ukrajinskih regija Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižja pod ruskom okupacijom. Moskva je ta područja proglasila dijelom Ruske Federacije 2022. godine, premda ih ruske snage ni danas ne kontroliraju u cijelosti.
Ruske vlasti tvrde da u četiri anektirane regije pravo glasa ima više od 3,5 milijuna ljudi. U pojedinim okupiranim područjima glasovanje je zbog sigurnosnih razloga počelo još krajem kolovoza, znatno prije službenog izbornog vikenda od 18. do 20. rujna.
Kijev govori o nezakonitom glasovanju i pritiscima
Ukrajinska vlada odbacuje izbore kao nezakonite i smatra ih novim pokušajem Moskve da administrativno učvrsti osvajanja ostvarena vojnom silom. Aktivisti za ljudska prava navode da su stanovnici okupiranih područja izloženi pritiscima da sudjeluju, što dodatno otvara pitanje može li se glasovanje provedeno pod vojnom kontrolom uopće smatrati slobodnim.
Europska unija poručila je da neće priznati održavanje izbora ni njihove rezultate na međunarodno priznatom teritoriju Ukrajine. Rusija na izbore nije pozvala promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, iako je ta misija desetljećima bila važan vanjski nadzor izbornog procesa u europskim državama.
Na izborima unutar same Rusije vladajuća stranka ima veliku institucionalnu prednost, dok je prostor za organiziranu političku oporbu tijekom rata dodatno sužen. Glasovanje zato neće odlučivati samo o sastavu parlamenta nego će Kremlju poslužiti i kao potvrda političke kontrole u zemlji nakon više od četiri i pol godine rata.
Ključno pitanje za međunarodnu zajednicu ostaje suverenitet: prihvaćanje izbora koje okupacijska vlast organizira na tuđem teritoriju stvorilo bi presedan prema kojem vojno osvajanje može naknadno dobiti privid demokratskog legitimiteta. Zbog toga će reakcije na ovo glasovanje nadilaziti samu procjenu ruskog izbornog sustava.
