Američki predsjednik Donald Trump otvorio je novi, dosad jedan od izravnijih sukoba s velikim medijskim kućama. U petak, 18. rujna, objavio je da CNN-u, MS NOW-u i Politicu s trenutačnim učinkom zabranjuje pristup Bijeloj kući, optuživši ih za stalno izvještavanje koje naziva lažnim vijestima.
Trump je odluku priopćio na svojoj društvenoj mreži, a CNN, MS NOW i Politico izdvojio je kao medije koji, prema njegovoj ocjeni, sustavno iskrivljuju djelovanje njegove administracije. Predsjednik je pritom poručio da bi zabrana mogla biti proširena i na druge redakcije. Nije, međutim, objasnio hoće li se mjera odnositi samo na novinarske akreditacije za Bijelu kuću ili i na putovanja, predsjednički zrakoplov Air Force One te zatvorene događaje dostupne ograničenom broju izvjestitelja.
Medijski arbitri odjednom se pozivaju na otvorena vrata
CNN i Politico godinama se predstavljaju kao važni kontrolori izvršne vlasti, dok ih Trump i velik dio njegove biračke baze vide kao političke aktere s novinarskim iskaznicama. Sada su se ti samozvani dežurni čuvari demokracije našli pred zaključanim vratima institucije koju svakodnevno prate. Politički učinak takvog poteza za Trumpa je očit: svojoj publici još jednom pokazuje da sukob s medijskim establišmentom nije bio samo predizborna parola.
Ipak, podrugivanje medijskim kućama zbog njihova ideološkog profila nije isto što i odgovor na pravno pitanje smije li državna vlast uskraćivati pristup novinarima zato što joj se njihovo izvještavanje ne sviđa. Redakcije mogu nastaviti objavljivati, kritizirati predsjednika i pratiti administraciju iz drugih izvora, pa ovo nije zabrana njihova rada u punom smislu. Jest, međutim, ograničenje izravnog pristupa državnoj instituciji, a upravo će motiv i način provedbe odlučivati o tome može li mjera opstati pred sudovima.
CNN i Politico najavili otpor
CNN je poručio da stoji iza svojeg tima u Bijeloj kući i onoga što opisuje kao pošteno i točno izvještavanje. Mreža tvrdi da bi zabrana bila nezakonit napad na ustavno pravo prikupljanja vijesti te najavljuje obranu svojih novinara i gledatelja. Politico je također objavio da će nastaviti izvještavati o administraciji te braniti prava koja proizlaze iz Prvog amandmana američkog Ustava.
Čelnik demokrata u Senatu Chuck Schumer Trumpovu je objavu usporedio s ponašanjem autoritarnih vođa. Naglasio je da predsjednik ne može uređivati vijesti niti sakrivati činjenice od javnosti. Trumpovi pristaše, s druge strane, godinama tvrde da formalna neovisnost velikih medija nije jamstvo političke nepristranosti i da su pojedine redakcije granicu između izvještavanja i kampanje odavno zamaglile.
Zabrana bi mogla pogoditi i predsjednički novinarski pool
Posebno je važno pitanje CNN-a, koji je dio tradicionalne skupine velikih američkih televizijskih mreža uključenih u novinarski pool. Taj sustav omogućuje malom broju reportera da prate predsjednika na mjestima na koja cijeli novinarski korpus ne može stati, a zatim informacije dijele s drugim redakcijama. Ako zabrana obuhvati i taj mehanizam, posljedice neće biti samo simbolične.
Bijela kuća zasad nije iznijela operativna pravila niti kriterije prema kojima bi se zabrana provodila. Upravo je to najveća nepoznanica: predsjednik može odbiti intervju ili odabrati komu će dati ekskluzivan pristup, ali trajno isključivanje redakcija iz službenih prostora zbog sadržaja njihova izvještavanja otvara drukčija ustavna pitanja.
Slučaj Associated Pressa već je završio na sudu
Ovo nije prvi takav spor Trumpove druge administracije. U veljači 2025. Bijela kuća ograničila je novinarima Associated Pressa pristup Ovalnom uredu, Air Force Oneu i pojedinim manjim događajima nakon što agencija nije prihvatila Trumpovo preimenovanje Meksičkog zaljeva u Američki zaljev. AP je pokrenuo sudski postupak, a pravna bit tog spora vrlo je slična današnjoj raspravi: može li vlast selektivno kažnjavati medij zbog uredničke odluke.
Trump je posljednjih godina vodio ili pokretao pravne sporove i protiv drugih velikih medija, među kojima su The New York Times, The Wall Street Journal i BBC. Za njegove birače to potvrđuje dosljednost u obračunu s institucijama koje smatra politički neprijateljskima. Za kritičare je riječ o sustavnom pritisku na redakcije koje objavljuju neugodne informacije.
Kriza povjerenja nije nastala jučer
Trumpov potez ne dolazi u praznom prostoru. Povjerenje dijela američke javnosti u nacionalne medije godinama je ozbiljno narušeno, a velike redakcije često govore publici koja već dijeli njihov politički i kulturni pogled. CNN, Politico i njima slični mediji nisu izgubili vjerodostojnost među konzervativnim biračima zato što ih je Trump u petak izbacio iz Bijele kuće; zabrana je politički moguća upravo zato što je taj odnos već dugo slomljen.
No ni opravdana kritika medijske pristranosti ne daje automatski vlasti pravo da samu sebe pretvori u suca dopuštenog novinarstva. Ako je izvještavanje netočno, odgovor su činjenice, javno osporavanje i odgovornost redakcije. Ako administracija pristup državnim institucijama počne dijeliti prema tome tko joj piše povoljno, tada se sukob s lošim novinarstvom pretvara u presedan koji bi neka buduća vlast mogla upotrijebiti protiv posve drugih medija.
Slijedi pravna i politička bitka
Otvorena pitanja zato su konkretnija od uobičajene washingtonske drame: tko će provoditi zabranu, na kojim događajima, prema kojim pravilima i postoji li postupak žalbe? Hoće li CNN ostati u predsjedničkom poolu, hoće li Politico dobivati službene briefinge i hoće li pogođene redakcije odmah zatražiti sudsku zaštitu?
Trump je svojim pristašama ponudio još jednu sliku predsjednika koji ne pristaje na pravila medijskog establišmenta. CNN-u, MS NOW-u i Politicu preostaje dokazati da iza velikih riječi o neovisnom novinarstvu stoje izvještaji koje mogu obraniti činjenicama. Ali Bijela kuća istodobno mora dokazati da borbu protiv pristranosti ne vodi metodom političke odmazde. Upravo će odgovor na to pitanje odrediti je li riječ o još jednoj glasnoj epizodi medijskog rata ili o ozbiljnom ustavnom sporu.
