Indija je poručila da neće dopustiti da američke sankcije određuju njezinu energetsku politiku nakon što je Zastupnički dom Kongresa usvojio zakon koji predsjedniku Donaldu Trumpu omogućuje uvođenje carina do 100 posto najvećim kupcima ruske nafte i plina.
Zakon je prošao s 262 glasa za i 159 protiv, uz potporu zastupnika obiju stranaka. Njime se ne uvodi automatska carina Indiji, nego se Bijeloj kući daje ovlast da takvu mjeru primijeni prema pet najvećih uvoznika ruskih energenata. Konačna odluka, uključujući opseg mjere i moguće iznimke, ostaje u rukama predsjednika.
New Delhi je odgovorio da pomno prati američki zakon i njegove moguće posljedice za bilateralne odnose. Indijska vlada naglašava da će odluke o nabavi energenata donositi prema sigurnosti opskrbe, cijenama i interesima gospodarstva koje mora osigurati energiju za približno 1,4 milijarde stanovnika.
New Delhi odbija vanjski diktat
Indijska argumentacija polazi od toga da država nema obvezu prihvatiti jednostrane sankcije koje nisu donesene u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ruska nafta, često prodavana uz popust, nakon 2022. postala je važan dio indijske uvozne košarice i pomogla je obuzdati troškove goriva, prijevoza i industrijske proizvodnje.
Ajay Srivastava, osnivač indijskog Global Trade Research Initiativeja, upozorio je da novi američki propis „pretvara sankcije u trgovinsko oružje protiv Indije“. Prema njegovoj ocjeni, carine takve visine ne bi bile samo kazna za kupnju ruske nafte, nego bi mogle pogoditi širu trgovinu dviju država i poremetiti lance opskrbe u sektorima koji nemaju izravnu vezu s ratom u Ukrajini.
Sjedinjene Države zakon predstavljaju kao način smanjivanja prihoda kojima Moskva financira rat. Zagovornici mjere smatraju da bi pritisak na najveće kupce ruskih energenata mogao biti učinkovitiji od dodatnih ograničenja usmjerenih samo na ruske kompanije i banke.
Odluka sada u Trumpovim rukama
Provedba ipak nije izvjesna. Zakon predviđa prostor za izuzeća, a svaka odluka o carinama morala bi uzeti u obzir američke potrošače, odnose s Indijom i mogućnost da se trgovina energentima preusmjeri preko trećih država. Visoke carine mogle bi istodobno ubrzati političko i gospodarsko približavanje New Delhija Moskvi i Pekingu, što bi bilo suprotno dugoročnom američkom cilju jačanja partnerstva s Indijom u Indo-Pacifiku.
Spor zato nadilazi pitanje jedne pošiljke nafte. Otvara sukob između američke strategije gospodarskog pritiska i indijskog inzistiranja na strateškoj autonomiji. Sljedeći potez pokazat će hoće li Washington ovlast upotrijebiti kao pregovaračku polugu ili će je pretvoriti u mjeru koja može opteretiti jedan od njegovih najvažnijih azijskih odnosa.
