Kina i Filipini iznijeli su potpuno suprotne verzije novog sudara njihovih plovila u Južnokineskom moru. Filipinska obalna straža tvrdi da je kineski brod CCG-21585 u petak namjerno udario brod ribarskog ureda BRP Datu Magat Salamat, dok kineska strana optužuje filipinsko plovilo za opasno približavanje i izazivanje incidenta.
Incident se dogodio oko 54 nautičke milje od obale Palawana dok je filipinski brod dostavljao subvencionirano gorivo lokalnim ribarima. Prema filipinskom izvještaju, kinesko plovilo prvo je oko 11.04 presjeklo krmu na udaljenosti od približno deset metara, a devet minuta poslije ponovilo manevar i ostvarilo kontakt s desnim bokom filipinskog broda.
Objavljene snimke i fotografije prikazuju brod kineske obalne straže u neposrednoj blizini te savijenu i odvojenu ogradu, deformirane nosače i pomaknutu opremu na filipinskom plovilu. Ozlijeđenih nije bilo. Filipinska obalna straža tvrdi da je kineski brod i nakon sudara prošao iza krme na udaljenosti od približno pet metara.
Peking govori o povredi i provokaciji
Kineska obalna straža odbacila je filipinsku verziju i priopćila da je filipinsko plovilo ušlo u vode koje Peking smatra kineskima, ignoriralo upozorenja i izazvalo kontakt. Glasnogovornik kineske obalne straže upozorio je Manilu da „odmah prekine sve povrede i provokacije“, dodajući da će u suprotnom snositi posljedice.
Kina gotovo cijelo Južnokinesko more smatra svojim povijesnim područjem i aktivnosti obalne straže predstavlja kao redovitu provedbu zakona. Peking pritom filipinske misije prema ribarima i udaljenim grebenima opisuje kao pokušaj mijenjanja stanja na terenu uz političku i vojnu potporu Sjedinjenih Država.
Manila se poziva na isključivi gospodarski pojas
Filipini odgovaraju da se mjesto incidenta nalazi unutar njihova isključivog gospodarskog pojasa i da je BRP Datu Magat Salamat obavljao civilnu misiju potpore ribarima. Nacionalna radna skupina za Zapadno filipinsko more osudila je manevar kao ugrožavanje posade i pokušaj ometanja zakonite državne aktivnosti.
Stalni arbitražni sud u Haagu 2016. zaključio je da široka kineska tvrdnja o povijesnim pravima nema pravnu osnovu prema Konvenciji UN-a o pravu mora. Kina presudu ne priznaje, a spor se zato sve češće vodi fizičkim blokadama, vodenim topovima i opasnim manevrima brodova umjesto diplomatskim putem.
Najveći rizik nije samo materijalna šteta, nego mogućnost pogrešne procjene koja bi uključila filipinske snage i aktivirala sigurnosne obveze Manile i Washingtona. Obje države tvrde da štite zakonit poredak, ali svako novo približavanje brodova smanjuje prostor za mirno povlačenje i povećava vjerojatnost incidenta s ljudskim žrtvama.
