Predaja više od 224.000 potpisa potpore izbornoj listi okupljenoj oko Srpske napredne stranke otvorila je u Srbiji pitanje kako je tako velik broj potpisa prikupljen i ovjeren u samo nekoliko sati. Lista je dokumentaciju predala Republičkoj izbornoj komisiji Srbije dan nakon što su usvojeni potrebni obrasci za izbore zakazane za 25. listopada.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je približno 170.000 potpisa prikupljeno u prva tri sata. Upravo je ta tvrdnja pokrenula zahtjeve da izborna administracija objavi precizne i provjerljive podatke o postupku ovjere.
Koliko je ovjeritelja radilo i gdje?
Pravnik i bivši povjerenik za informacije Rodoljub Šabić upozorio je da bi tempo od 170.000 potpisa u tri sata značio gotovo 60.000 ovjera na sat. Prema njegovoj računici, čak i uz angažman svih javnih bilježnika u zemlji svaki bi morao ovjeravati približno četiri potpisa u minuti, bez prekida.
Politolog Boban Stojanović zatražio je od RIK-a da objavi koliko je osoba bilo ovlašteno za ovjeru, koliko ih je stvarno sudjelovalo, na kojim lokacijama te koliko je potpisa ovjerila svaka od njih. Takvi podaci, smatra, jedini mogu omogućiti javnosti da provjeri je li prijavljeni opseg posla bio izvediv.
Većinu navodno nisu ovjeravali javni bilježnici
Prema podacima objavljenima u srbijanskim medijima, oko 81 posto potpisa ovjerili su službenici gradskih i općinskih uprava, a ne javni bilježnici. Javnobilježnička komora Srbije odgovorila je da nema podatke o ovjerama koje su provodile lokalne uprave, zbog čega ključan dio evidencije ostaje u nadležnosti izbornih tijela i lokalnih institucija.
Nedavne izmjene srbijanskih propisa omogućuju biraču da potpisom podupre više od jedne izborne liste. To mijenja političko značenje potpisa, ali ne uklanja obvezu da svaka ovjera bude zakonita, evidentirana i naknadno provjerljiva.
Sumnje nisu dokaz, ali podaci moraju biti javni
Sama brzina prikupljanja potpisa nije dokaz nepravilnosti. Ipak, kada vladajuća lista u iznimno kratkom roku prijavi broj potpisa višestruko veći od potrebnog minimuma, transparentnost cijelog postupka postaje pitanje povjerenja u izbore.
RIK prema izbornim pravilima mora objaviti zbirne podatke o potpisima po općinama i ovjeriteljima najkasnije sedam dana prije izbora. Objavljivanje potpunih evidencija ranije omogućilo bi stručnjacima, promatračima i javnosti da provjere brojke prije nego što se politička rasprava pretvori u sukob tvrdnji bez dokaza.
Do tada ostaje otvoreno jednostavno pitanje: koliko je ljudi istodobno ovjeravalo potpise i koliko je ovjera svaki od njih obavio? Odgovor ne bi trebao biti politička poruka, nego uredna i javno dostupna evidencija.
