Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) i još četiri udruge održali su u subotu navečer prosvjed na beogradskim Terazijama, upozoravajući na ono što nazivaju nekontroliranom rasprodajom zemlje i prirodnih resursa. Skup je završen simboličnim podizanjem crvene trake kao granice obrane okoliša i zdravlja građana.
Organizatori traže moratorij na odluke povezane s geološkim istraživanjima i rudarenjem dok se ne provjere njihov sadržaj, zakonitost i posljedice za stanovništvo. Na skupu su sudjelovali SEOS, Rendžeri istočne Srbije te udruge Ne damo Rogoznu, Zaječar protiv rudnika i Ne damo Bobiju.
Spor oko više od 200 lokacija
Aktivisti tvrde da se istraživanja provode na više od 200 lokacija te posebno upozoravaju na Homolje i šire područje istočne Srbije. Smatraju da rudarska istraživanja, sječa šuma i veliki energetski projekti mijenjaju krajolik prije nego što lokalne zajednice dobiju potpun uvid u rizike i dugoročne posljedice.
Aleksandar Manojlović iz udruge Ne damo Bobiju poručio je da se prirodna bogatstva ne smiju ustupati stranim kompanijama za nisku rudnu rentu. Predstavnici udruga iz rudarskih krajeva govorili su o nestajanju šuma, pritisku na rijeke i promjenama koje lokalno stanovništvo povezuje s agresivnim širenjem eksploatacije.
Sudionici su nosili transparente povezane i s požarima u Deliblatskoj pješčari. Njihov je zahtjev da se opožarena i sanirana područja zaštite te da se šteta ne iskoristi kao uvod u prenamjenu zemljišta za nove projekte.
Ministarstvo odbacuje zahtjev za općom obustavom
Srbijansko Ministarstvo rudarstva i energetike odgovorilo je da država s kompanijama ne sklapa ugovore o geološkim istraživanjima, nego se pravo stječe rješenjem nadležnog tijela nakon upravnog postupka i provjere zakonskih uvjeta. Ministarstvo naglašava i da odobrenje istraživanja nije isto što i dozvola za otvaranje rudnika.
Prema stajalištu Ministarstva, unaprijed uveden moratorij na sva istraživanja mogao bi pogoditi više od 30.000 radnih mjesta, javne prihode i projekte povezane s energetikom, vodoopskrbom, prometnicama i geotermalnim izvorima. Tvrde da o svakom projektu treba odlučivati zasebno, na temelju stručnih analiza i procjene utjecaja na okoliš.
Sukob oko toga tko snosi rizik
U središtu spora nije samo pitanje treba li Srbiji rudarstvo, nego tko odlučuje o projektima i tko snosi njihove moguće posljedice. Ekološke udruge traže javnost dokumenata i zaustavljanje postupaka dok se rizici ne preispitaju, dok vlast upozorava da bi sveobuhvatna zabrana zaustavila i projekte koji možda nemaju štetan učinak.
Prosvjed na Terazijama pokazao je da će upravljanje prirodnim resursima biti jedna od važnih tema srbijanske izborne kampanje. Aktivisti su popis zahtjeva namijenili budućoj vlasti, poručujući sadašnjoj da je za njih crvena linija već povučena.
