Prosječne cijene benzina i dizela u Europskoj uniji dosegnule su najviše razine otkako Europska komisija vodi usporedive podatke. Prema Biltenu o cijenama naftnih derivata za 14. rujna, litra benzina u prosjeku je stajala 2,063 eura, a dizela 2,159 eura.
Punjenje spremnika od 50 litara tako u prosjeku stoji oko 103 eura za benzinski automobil i približno 108 eura za dizelski. Od početka 2026. prosječna cijena benzina u Uniji porasla je oko 29 posto, dok je dizel poskupio gotovo 40 posto.
Velike razlike među državama
Raspon cijena među članicama izrazito je velik. Benzin je sredinom rujna bio najjeftiniji na Malti, oko 1,34 eura po litri, a najskuplji u Danskoj, oko 2,56 eura. Dizel se kretao od približno 1,21 eura na Malti do 2,51 eura u Finskoj.
Na rast cijena ne utječe samo skuplja sirova nafta. Europska središnja banka upozorava da su snažno porasli i troškovi te marže prerade. Prema procjeni stručnjaka ECB-a, rafinerijske marže trenutačno čine približno 41 cent cijene litre dizela i 17 centi cijene litre benzina u europodručju. Marže na dizel mogle bi dosegnuti vrhunac tek u listopadu.
Traži se porez na izvanrednu dobit
Njemački ministar financija Lars Klingbeil pozvao je Europsku komisiju da predloži načine oporezivanja prekomjerne dobiti naftnih kompanija. Tvrdi da građani vide kako dio kompanija koristi poremećaje na energetskom tržištu za povećavanje cijena i dobiti.
Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis izjavio je da Komisija zasad ne priprema jedinstveni porezni mehanizam na razini Unije, ali je spremna razgovarati o prijedlozima. Države članice već sada mogu uvoditi vlastite poreze na izvanrednu dobit.
Pritisak na vlade raste jer skuplje gorivo izravno povećava troškove prijevoza, hrane i poslovanja. Francuski ribari već su blokirali luke i skladišta goriva, dok pojedine države odgovaraju privremenim subvencijama, poreznim olakšicama ili smanjenjem trošarina.
Cijene bi mogle ostati visoke
ECB upozorava da bi novi poremećaji u opskrbi mogli zadržati energente skupljima dulje nego što se sada očekuje. Za znatnije pojeftinjenje bilo bi potrebno smirivanje sukoba na Bliskom istoku, normaliziranje prometa kroz Hormuški tjesnac i oporavak globalnih rafinerijskih kapaciteta.
