Churchill u kanadskoj pokrajini Manitoba, grad s oko tisuću stanovnika na obali Hudson Baya, želi svoju luku pretvoriti u ključnu točku za kraće brodske rute između Kanade i Europe. Projekt vodi gradonačelnik Mike Spence, a snažno ga podupire premijer Mark Carney, koji u proširenju luke vidi način da se poveća izvoz izvan SAD-a i ojača kanadsko gospodarstvo.
Luka je operativna samo četiri do pet ljetnih mjeseci zbog ekstremne hladnoće i leda, ali njezin položaj na Hudson Bayu omogućuje izravnu vezu prema Labradorskom moru i sjevernom Atlantskom oceanu. Time se skraćuje plovidba do Europe, a potencijalno i do Afrike i Južne Amerike, za prijevoz hrane, kritičnih minerala i u budućnosti ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Stara luka, novi planovi
Otvorena prije gotovo sto godina, luka je desetljećima služila za izvoz žita s prerija, no taj je promet prestao 2016. zbog jeftinijih ruta. Nakon prijenosa vlasništva 2018. na konzorcij Arctic Gateway Group, koji okuplja autohtone i lokalne zajednice, luka je obnovljena i 2019. ponovno pokrenuta za žito i opskrbu sjevera.
Savezna vlada u Ottawi uložila je oko 320 milijuna kanadskih dolara u održavanje i obnovu luke i željeznice. U kolovozu 2024. iz Churchilla otpremljen je prvi teret kritičnih minerala u Belgiju, što se smatra važnim korakom prema statusu međunarodnog teretnog čvorišta.
Premijer Manitobe Wab Kinew najavio je cilj da se iz luke počne izvoziti plin do 2030., no politički protivnici taj rok nazivaju „potpunom izmišljotinom“ i dovode u pitanje ostvarivost plana.
Led, ledolomci i briga za divljinu
Stručnjaci upozoravaju da je plovidba u tim vodama složena. Istraživač arktičkih klimatskih sustava Alex Crawford sa Sveučilišta u Manitobi procjenjuje da „plovidba bez leda tijekom cijele godine neće biti moguća u ovom stoljeću“, čak ni uz snažno zatopljenje. Led se na Hudson Bayu stvara neujednačeno, pa bi većinu godine bili potrebni skupi ledolomci.
Kanada ima malu flotu ledolomaca i godinama kasni s izgradnjom novih brodova. Planira se gradnja naprednog ledolomca klase 2, sposobnog za rad tijekom cijele godine i rezanje leda debljine do tri metra, što bi moglo otvoriti put sigurnijoj plovidbi.
Uz gospodarske koristi i stotine potencijalnih radnih mjesta, lokalna zajednica brine hoće li širenje luke ugroziti polarne medvjede, beluge i druge vrste koje privlače turiste. Gradonačelnik Spence najavljuje da će utjecaj na okoliš i turizam biti tema stalnih konzultacija s mještanima, dok se studijama tek treba utvrditi može li luka doista postati cjelogodišnja „arktička vrata“ Kanade.
