Europska komisija u svibnju će predstaviti zakon kojim želi barem utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji u idućih pet do sedam godina, kako bi smanjila zaostatak za Sjedinjenim Državama i Kinom u razvoju umjetne inteligencije. No plan odmah nailazi na ograničenja u opskrbi energijom i vodom te na sve izraženiji otpor lokalnih zajednica.
Prema nacrtu strategije do kojeg je došao POLITICO, Bruxelles želi ubrzati izdavanje dozvola te olakšati pristup energiji i financiranju za održive podatkovne centre. „Podatkovni centri ključni su za inovacije u AI-u”, poručuje glasnogovornik Komisije Thomas Regnier. Danas u Europi posluje više od 3.000 takvih objekata, najviše u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Francuskoj i Irskoj, dok nordijske zemlje i jug Europe brzo rastu kao nove lokacije.
Energetski pritisak i neučinkovite mreže
Procjene pokazuju da su SAD i Kina u ukupnim kapacitetima daleko ispred. „Digitalni mozak Europe otprilike je upola manji od američkog i kineskog”, kaže Michael Winterson iz Europskog udruženja podatkovnih centara, koji upozorava da postojeća elektroenergetska mreža nije građena za takve razmjere.
Međunarodna agencija za energiju navodi da su podatkovni centri 2024. trošili oko 1,5 posto svjetske električne energije, a do 2030. taj bi se udio mogao udvostručiti. Nacrt Komisije upozorava da, bez aktivnog upravljanja, rast podatkovnih centara može ugroziti sigurnost opskrbe, pojačati zagušenja mreže i potaknuti rast cijena struje, jer su operatori spremni platiti više od ostalih potrošača.
Dodatni je problem učinkovitost: oko polovice postojećih objekata ne ispunjava ključne kriterije energetske učinkovitosti, a otprilike petina radi vrlo loše prema suvremenim standardima. U Irskoj su podatkovni centri 2024. potrošili više struje nego gradska kućanstva, zbog čega je vlada priznala da se sav rast ne može kratkoročno održivo prihvatiti.
Voda, zemljište i otpor lokalnih zajednica
Pritisak nije samo na struji. U sušnim regijama sve veći problem postaje potrošnja vode za hlađenje poslužitelja. U španjolskoj Aragoniji, jednoj od najsušnijih regija, aktivistkinja Aurora Gómez ističe da je u manje od tri godine odobreno 24 velikih podatkovnih centara, dok istodobno poljoprivrednici dobivaju potpore zbog suše i propalih usjeva.
Sličan otpor javlja se i u sjevernoj Italiji. U pokrajini Lombardiji inicijativa Sentinelle del territorio upozorava na trajni gubitak poljoprivrednog zemljišta i zapečaćivanje tla zbog novih tehnoloških zona uz postojeći Microsoftov centar. Prema riječima glasnogovornika Giovannija Zuntinija, lokalne zajednice ne osporavaju važnost digitalne infrastrukture, ali traže da se okolišni kriteriji ugrade u sam temelj prostornog planiranja, a ne da se tretiraju kao prepreka razvoju.
Dok Europska komisija priprema zakonodavni okvir za snažno širenje podatkovnih centara, bit će prisiljena uskladiti tehnološke ambicije s ograničenim resursima i rastućom sumnjičavošću javnosti. Bez toga bi, uz potencijalne koristi za gospodarstvo i digitalni razvoj, mogla izgubiti podršku građana u državama u kojima se ti centri grade.
