Od državnih ispita do vjetroelektrana: Za što se sve tereti Josipu Rimac
Josipa Pleslić, javnosti poznatija pod nekadašnjim prezimenom Rimac, priznala je krivnju u prvom od tri velika korupcijska predmeta koja su protiv nje pokrenuta. Bivša kninska gradonačelnica, saborska zastupnica i državna tajnica godinama se nalazi u središtu jednog od najopsežnijih korupcijskih slučajeva u Hrvatskoj. Iza pojma „afera Rimac“ zapravo se krije niz različitih poslova: od sređivanja državnih ispita i zapošljavanja, preko poljoprivrednih poticaja i državnog zemljišta, pa sve do vjetroelektrane Krš-Pađene i poslova Sveučilišta u Zadru.
Josipa Pleslić, ranije Rimac, 21. rujna priznala je krivnju i sklopila sporazum s USKOK-om u predmetu koji se u javnosti naziva „Sport i glazba“. Osuđena je na godinu i osam mjeseci zatvora, odnosno 20 mjeseci, te na 130.000 eura sporedne novčane kazne.
Time je završen njezin dio prvog od tri velika kaznena predmeta, ali ne i cijela priča.
Protiv bivše državne tajnice podignute su ukupno tri zasebne optužnice. Uz „Sport i glazbu“, tu su glavna afera Vjetroelektrane, vezana uz projekt Krš-Pađene, te zaseban predmet koji se odnosi na pogodovanje građevinskoj tvrtki u poslovima sa Sveučilištem u Zadru i HŽ Infrastrukturom.
1. Mijenjanje propisa zbog poljoprivrednih poticaja
Jedna od prvih velikih točaka predmeta „Sport i glazba“ odnosi se na poljoprivredno zemljište i državne poticaje.
Prema USKOK-ovoj optužnici, Pleslić se krajem 2019. i tijekom 2020. dogovorila s dvojicom poduzetnika da će svojim političkim i društvenim utjecajem pokušati osigurati izmjene propisa o zakupu državnog šumskog zemljišta.
Cilj je, prema optužnici, bio promijeniti pravila tako da njihova tvrtka može zakupiti veće površine zemljišta s manjim brojem grla stoke, a time ostvariti i znatno veće državne poticaje.
USKOK tvrdi da joj je zauzvrat obećan veći novčani iznos, ali i prijenos vlasništva nad građevinskim zemljištem na području Rogoznice površine oko 10.000 četvornih metara.
2. U priču ulazi Ministarstvo poljoprivrede
Pleslić je, prema optužnici, za realizaciju plana koristila svoj odnos s Ružicom Njavro, tadašnjom tajnicom kabineta i glavnom savjetnicom ministrice poljoprivrede.
USKOK tvrdi da je Njavro trebala koristiti svoj utjecaj unutar Ministarstva kako bi se izmijenila Uredba o zakupu šumskog zemljišta na način koji bi odgovarao zainteresiranim poduzetnicima.
Prema optužnici, jedan od poduzetnika predao je Pleslić 15.000 eura, koje je ona potom predala Njavro. Nakon realizacije izmjene uredbe bilo je, tvrdi USKOK, predviđeno još 500.000 kuna.
I Ružica Njavro danas je priznala krivnju.
3. Namještanje natječaja za državno zemljište u Gračacu
Sljedeći krak odnosio se na zemljište na području Gračaca.
USKOK navodi da se pokušalo osigurati raspisivanje javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta tako da na njemu uspije upravo unaprijed određena tvrtka.
Prema optužnici, Pleslić i tadašnji lokalni političar sastali su se s načelnicom Općine Gračac i od nje tražili da poduzme potrebne korake. USKOK tvrdi da je načelnica potom dostavljala informacije o zemljištu i sudjelovala u dogovaranju sastava povjerenstva koje je trebalo provesti natječaj.
Za taj dio posla, prema optužnici, predano je 10.000 eura: 4.500 eura trebao je zadržati posrednik, dok je 5.500 eura završilo kod načelnice.
4. Državne potpore za poznanike i izvođače radova
Drugi dio slučaja odnosio se na bespovratne potpore Ministarstva gospodarstva.
USKOK tvrdi da je Pleslić od tadašnje pomoćnice ministra Ane Mandac tražila da određenim poduzetnicima osigura državne potpore bez obzira na to ispunjavaju li sve propisane uvjete.
Prema optužnici, jednom društvu i jednom klesarskom obrtu dodijeljeno je po 200.000 kuna, dok je treći obrt dobio 185.449,60 kuna.
Priča je posebno zanimljiva zbog odnosa Pleslić s vlasnikom jednog od tih obrta. USKOK navodi da joj je on potom kao protuuslugu izvodio radove na kući koja je bila u njezinu stvarnom vlasništvu, i to po cijeni znatno nižoj od stvarne vrijednosti radova.
5. Sređivanje državnih stručnih ispita
Jedan od najopsežnijih dijelova optužnice odnosi se na državne stručne ispite.
Prema USKOK-u, Pleslić su se između studenoga 2018. i svibnja 2020. obraćale brojne osobe želeći sebi ili drugim ljudima osigurati prolazak na državnom stručnom ispitu bez obzira na njihovo stvarno znanje.
Pleslić je, tvrdi USKOK, koristila položaj državne tajnice u Ministarstvu uprave i svoje veze s članovima državnih ispitnih komisija.
Od službenica i ispitivača tražila je da pojedinim kandidatima omoguće prolazak bez obzira na njihovo znanje, a USKOK tvrdi da je to u nizu slučajeva doista učinjeno.
Među osobama koje su se u ovom dijelu postupka ranije nagodile s USKOK-om bila je i bivša ministrica Gabrijela Žalac. Ona je priznala da je preko Pleslić sređivala polaganje ispita svom bratu te je osuđena na godinu dana zatvora uvjetno, uz rok kušnje od tri godine.
6. Zapošljavanje vlastite sestre u HEP-u
Optužnica zatim prelazi sa stručnih ispita na zapošljavanje.
USKOK tvrdi da je Pleslić od tadašnjeg direktora HEP-Operatora distribucijskog sustava tražila posao za svoju sestru.
No nije se, prema optužnici, radilo samo o običnoj preporuci.
Prije pisanog testiranja kandidata Pleslić su navodno dostavljena pitanja koja će biti na testu, a ona ih je proslijedila sestri. Sestra je zatim u selekcijskom postupku izabrana kao najbolja kandidatkinja i dobila ugovor na određeno vrijeme.
Pleslić je nakon toga, tvrdi USKOK, nastavila intervenirati kako bi sestra dobila stalni posao. Od člana Uprave HEP-a tražila je da joj se, neovisno o stvarnim potrebama društva, omogući zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
To je na kraju i učinjeno.
Jedan od bivših HEP-ovih dužnosnika u međuvremenu je priznao svoju ulogu u osiguravanju stalnog zaposlenja sestri Josipe Pleslić i nagodio se s USKOK-om.
7. Posao za sina novinara u zamjenu za neobjavljivanje članka
Možda najneobičnija epizoda cijelog predmeta ponovno je povezana sa zapošljavanjem njezine sestre.
Prema optužnici, glavni urednik jednog portala počeo je istraživati okolnosti zapošljavanja u HEP-u i pripremati novinarske tekstove.
Pleslić ga je, tvrdi USKOK, kontaktirala i tražila da zaustavi istraživanje i ne objavi članke.
Zauzvrat mu je navodno obećala da će njegovu sinu pomoći pronaći posao u ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Otočcu.
USKOK navodi da članci nakon toga nisu objavljeni, dok je Pleslić od ravnatelja HZZ-a u više navrata tražila zapošljavanje novinarova sina, neovisno o stvarnim potrebama službe.
8. „Naši ljudi“ i unaprijed dobivena pitanja za posao
Sličan obrazac USKOK opisuje i kod zapošljavanja u tadašnjem Uredu državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji.
Pleslić je, prema optužnici, od tadašnje vršiteljice dužnosti predstojnice tražila da na javnim natječajima pogoduje određenim kandidatima.
Kandidatima su zatim, tvrdi USKOK, prije testiranja dostavljena pitanja i zadaci.
Na taj način mogli su ostvariti najbolje rezultate, nakon čega su donesena rješenja o njihovu prijemu u državnu službu u kninskoj ispostavi Ureda državne uprave.
Sve navedeno pripada predmetu „Sport i glazba“ u kojem je Pleslić sada priznala krivnju.
Ali to nije najveći financijski predmet protiv nje.
9. Afera Vjetroelektrane: Krš-Pađene
Druga velika optužnica odnosi se na vjetroelektranu Krš-Pađene na području Knina i Ervenika.
U tom slučaju USKOK Pleslić stavlja na teret da je svoj politički položaj, veze i utjecaj koristila kako bi investitoru pomogla riješiti čitav niz problema s državnim institucijama potrebnih za izgradnju i rad vjetroelektrane.
Prema optužnici, njezino djelovanje obuhvaćalo je kontakte prema Ministarstvu državne imovine, Hrvatskim šumama, HERA-i, HROTE-u, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, bankama i drugim institucijama.
USKOK tvrdi da je za takvo pogodovanje od jednog od investitora primala najmanje 40.000 kuna mjesečno, pri čemu joj je ukupno navodno isplaćeno 1.175.174,46 kuna.
Uz to, drugi okrivljenik joj je, prema USKOK-u, obećao angažiranje posrednika u osiguranju kojeg ona odabere, a Pleslić je s tim posrednikom navodno dogovorila da joj pripadne dio provizije od 92.000 eura.
Za razliku od predmeta „Sport i glazba“, današnje priznanje krivnje ne znači priznanje ovih optužbi.
10. Milijuni kuna za pravo služnosti
Jedan od konkretnih problema investitora bila je naknada za pravo služnosti na državnom zemljištu.
Prema USKOK-u, investitor je trebao platiti 6.066.578,29 kuna.
Pleslić je, tvrdi tužiteljstvo, pokušavala postići da se postojeće odluke stave izvan snage i donese nova odluka prema povoljnijim pravilima.
Da je plan u cijelosti uspio, naknada bi prema USKOK-ovu opisu pala na oko 1,59 milijuna kuna.
Drugim riječima, radilo se o razlici od nekoliko milijuna kuna u korist investitora.
11. Hrvatske šume i uporabne dozvole
Problem su predstavljale i Hrvatske šume.
Investitor je već izvodio radove na državnom šumskom zemljištu, dok imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni.
USKOK tvrdi da je Pleslić intervenirala prema čelnicima Hrvatskih šuma kako bi se investitoru omogućio nastavak projekta.
Optužnica opisuje i povlačenje negativnih očitovanja Hrvatskih šuma koja su predstavljala prepreku izdavanju uporabnih dozvola.
Pritom je postojala i obračunata šumska šteta od 606.436,70 kuna, navodi USKOK. Nakon promjene očitovanja investitor je mogao dobiti potrebne uporabne dozvole.
12. Intervencije prema HERA-i
Pleslić se prema optužnici uključivala i u postupke Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Cilj je bio da investitor pravodobno dobije status povlaštenog proizvođača električne energije.
USKOK tvrdi da je od tadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća HERA-e tražila da se pojedini zahtjevi investitora rješavaju upravo onom dinamikom koja mu odgovara, neovisno o uobičajenom tijeku upravnog postupka.
13. Krediti i banke
U priči se pojavljuju i HBOR i Hrvatska poštanska banka.
Investitoru je bilo važno produljiti rok korištenja kredita.
Prema optužnici, Pleslić je koristila svoje kontakte kako bi se ishodilo tumačenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojim bi se bankama pokazalo da investitoru ne prijeti gubitak statusa povlaštenog proizvođača.
Takvo tumačenje investitor je potom koristio uz zahtjeve bankama za produljenje rokova korištenja kredita, koji su mu i odobreni.
USKOK je u optužnici naveo i pokušaj intervencije prema HBOR-u, u kojem se pojavljuje bivša ministrica Gabrijela Žalac.
14. Pokušaj ostvarivanja veće cijene električne energije
Intervencije su se, prema optužnici, nastavile i nakon izgradnje vjetroelektrane.
USKOK tvrdi da je Pleslić od predsjednika Uprave HROTE-a tražila da prihvati zahtjeve investitora kojima bi se povećala cijena električne energije koju vjetroelektrana prodaje HROTE-u.
Predsjednik Uprave HROTE-a to je, prema optužnici, odbio te su prihvaćeni samo zahtjevi za koje je HROTE smatrao da su osnovani.
