Europski obavještajni dužnosnici upozoravaju da bi Rusija uskoro mogla testirati NATO, a jedan od njih tvrdi da se potencijalni napad može dogoditi za nekoliko mjeseci, a ne godina. Upozorenja dolaze nakon što je poljski premijer Donald Tusk u parlamentu rekao da obavještajne procjene upućuju na mogućnost ruskog napada dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a u idućim mjesecima. Prema njegovim riječima, cilj takvog poteza bio bi pokazati da je članak 5. više teorijski nego praktičan.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron Tuskova je upozorenja opisao kao utemeljena i dobro dokumentirana. U Parizu je sazvao hitan sastanak s čelnicima stranaka i kandidatima za predsjedničke izbore 2027., a među temama bili su i obavještajni podaci koji, prema navodima iz izvora, ukazuju na rastuću prijetnju iz Moskve. Napetost dodatno raste u tjednu okupljanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, dok se zračni napadi u rusko-ukrajinskom ratu pojačavaju s obje strane.
Različite procjene europskih službi
Michal Koudelka, šef češke sigurnosne službe BIS, rekao je da bi dio planova Kremlja, uz pojačanu aktivnost dronova, mogla biti i invazija manjeg opsega na teritorij NATO-a koji graniči s Rusijom. Naveo je da bi scenarij mogao uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom ili masovnu kampanju utjecaja te da je takav razvoj događaja moguć u razdoblju od nekoliko mjeseci.
No dužnosnici u trima baltičkim državama oprezniji su u procjenama. Normunds Mežviets, glavni direktor latvijske državne sigurnosne službe VDD, rekao je da ne vidi naznake neposrednog napada. Istodobno je priznao da postoje znakovi kako se Moskva priprema za odlučnije akcije u Europi, ali je dodao da ostaje otvoreno pitanje jesu li takvi planovi konkretni ili su dio šire strategije destabilizacije i širenja straha u zapadnim društvima.
U baltičkim državama zato pozivaju i na smireniju javnu retoriku. Estonski dužnosnik Jonatan Vseviov osudio je paniku na društvenim mrežama i poručio da će vlasti jasno upozoriti javnost ako se pojavi stvaran razlog za strah od napada. Mežviets je pritom ocijenio da je ipak pozitivno to što je zapadna Europa danas svjesnija ruske prijetnje nego prije 2022. godine.
Sabotaže, pritisak i skepticizam prema pregovorima
Ni Mežviets ni Koudelka nisu željeli govoriti o konkretnim obavještajnim podacima o navodnim ruskim planovima za iduće mjesece. Kremlj je, preko glasnogovornika Dmitrija Peskova, odbacio nagađanja o mogućem napadu na NATO i poručio da to nema veze sa stvarnošću ni s namjerama Ruske Federacije. Ipak, u Europi se i dalje pamti razdoblje uoči invazije na Ukrajinu 2022., kada su američka upozorenja također bila javno osporavana.
Prema procjenama trojice obavještajnih čelnika, ruska kampanja sabotaža u Europi vjerojatno će se pojačati u idućim mjesecima. Thomas Nilsson, šef švedske vojne obavještajne i sigurnosne službe, ocijenio je da je incident s naoružanim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, koji njemačke vlasti pripisuju ruskim obavještajcima, prekretnica jer takvi napadi mogu uzrokovati ljudske žrtve ili velike poremećaje kritične infrastrukture.
Mežviets tvrdi da Rusija sve manje bira nasumične mete, a sve se više usmjerava na željezničku infrastrukturu, logistiku pomoći Ukrajini i ciljeve povezane s obrambenom industrijom. Nilsson smatra da se time istodobno nastoji smanjiti potpora Ukrajini, unijeti razdor u NATO i zastrašiti europsko stanovništvo. Koudelka pak rusku taktiku opisuje kao eskalaciju radi deeskalacije, odnosno pokušaj da se pritiskom na slabe točke zapadnih društava oslabi njihova spremnost da nastave podupirati Ukrajinu.
U istom kontekstu u Europi postoji i skepticizam prema novim pokušajima pokretanja mirovnih pregovora. Nilsson kaže da nije vidio znakove da Moskva ozbiljno razmatra stvarne pregovore te procjenjuje da i dalje vjeruje kako svoje strateške ciljeve može ostvariti bez stvarnog kompromisa.
