Iranski sigurnosni dužnosnik Mohsen Rezaei izjavio je da je Teheran preko katarskih posrednika Sjedinjenim Državama prenio nove uvjete za završetak rata, uz upozorenje da je Iran danas spremniji za sukob nego u prvih 40 dana rata započetog krajem veljače nakon zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran.
U razgovoru za Al Jazeeru Rezaei je poručio da će Iran odgovoriti "većom silom" i "brojnijim i bolnijim udarima". Iako su mjesecima obustavljene borbe punog intenziteta, dvije strane i dalje su daleko od mira. Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana od 17. lipnja, sklopljen na 60 dana, istekao je prošlog mjeseca, a od tada su se napadi pojačali, osobito u i oko Hormuškog tjesnaca, koji je Iran praktično zatvorio, dok SAD održava blokadu iranskih južnih luka.
Rast napada na naftne tankere koji pokušavaju proći tjesnacem, kao i učinkovita kontrola rute kroz Crveno more od strane Hutista, doveli su posljednjih tjedana cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf u nedjelju je ponovio da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren dok SAD ne ispuni svoje obveze. Kazao je da neće biti povratka na prijašnje stanje pregovora ni ponovnog otvaranja tjesnaca dok se ne ispune iranski uvjeti i ne priznaju, kako je naveo, legitimna prava iranskog naroda.
Uvjeti slični lipanjskom memorandumu
Prema dostupnim navodima, novi iranski uvjeti uvelike nalikuju zahtjevima iz lipanjskog memoranduma. Taj je dogovor uključivao prekid rata na svim bojištima, uključujući i Libanon, uzajamno poštovanje suvereniteta i nemiješanje u unutarnje poslove, prekid pomorske blokade s obje strane te oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava.
Memorandum je također predviđao plan obnove vrijedan 300 milijardi dolara uz američku potporu, iransku obvezu da neće nabavljati ni razvijati nuklearno oružje te otvaranje Hormuškog tjesnaca za siguran prolaz plovila. SAD je trebao izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte i druge usluge, ne uvoditi nove sankcije Iranu te ne raspoređivati dodatne snage u regiji.
Rezaei u intervjuu nije spomenuo ratnu odštetu od SAD-a, iako je Teheran to ranije tražio. Adel Abdel Ghafar iz Australian Strategic Policy Institutea ocijenio je da u sadržaju iranskih zahtjeva nema mnogo novoga, ali da su se promijenili trenutak i kanal njihove isporuke. Po njegovoj ocjeni, Iran time javno prebacuje pritisak na Washington.
Nuklearni program, Jemen i američka reakcija
Rezaei je također odbacio američke optužbe da je Teheran prekršio memorandum napadom na naftni tanker u Hormuškom tjesnacu, tvrdeći da je Iran djelovao tek nakon američkih napada na Bandar Abbas i tamošnju iransku nadzornu platformu. Dodao je da je svaki dogovor, uključujući memorandum, predviđao obraćanje zajedničkom odboru za rješavanje sporova, iz kojeg se Washington, kako tvrdi, jednostrano povukao.
Govoreći o nuklearnom programu, Rezaei je rekao da je Iran nakon američkih i izraelskih napada mogao istupiti iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, ali to zasad nije učinio. Naveo je da se zemlja i dalje drži fetve bivšeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kojom se zabranjuje nuklearno oružje, ali i dodao da nije jasno što bi se moglo dogoditi u budućnosti u slučaju dodatnih sankcija ili upućivanja iranskog nuklearnog dosjea Vijeću sigurnosti UN-a.
O ratu u Jemenu rekao je da Iran nije uključen te da može ponuditi posredovanje između zaraćenih strana. Ujedno je odbacio nagađanja da bi Teheran mogao zatvoriti Bab el-Mandeb radi pritiska na svjetsko energetsko tržište, rekavši da je to pitanje Jemena i hutističkog pokreta, a ne Irana. Za Hormuški tjesnac naveo je da je Teheran bio "na korak" do objave dogovora s Omanom o upravljanju tjesnacem, ali da bi prije objave mogao biti potreban regionalni pristanak.
Sjedinjene Države zasad nisu odgovorile na nove iranske uvjete. Rezaei tvrdi da Iran čeka da ih Amerikanci prihvate i provedu. Washington je u subotu ipak upozorio svoje državljane u Iraku, Bahreinu, Omanu, Saudijskoj Arabiji, Iranu, Kataru, Libanonu, Kuvajtu i Jordanu na "pojačan oprez" zbog složenog sigurnosnog okružja i mogućnosti neočekivane eskalacije.
Američki predsjednik Donald Trump usto je skratio vikend-posjet Camp Davidu i vratio se u Washington. Bijela kuća nije navela razlog ranijeg povratka, koji dolazi u trenutku jačanja sukoba između Saudijske Arabije i Hutista. Dio analitičara procjenjuje da bi Trump iranski memorandum mogao shvatiti ozbiljno zbog želje da rat privede kraju prije kongresnih izbora, dok drugi smatraju da Washington iranske uvjete vjerojatno neće doživjeti kao ozbiljnu osnovu za dogovor, iako odustajanje od zahtjeva za ratnom odštetom vide kao mogući znak pomaka.
