Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ovog je tjedna održala velike vojne vježbe uz koridor Suwałki, uski pojas koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a, dok europske države i Savez pojačavaju pripreme zbog straha da bi se rat mogao proširiti izvan Ukrajine. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je nove mjere zaštite kritične infrastrukture od ruskih hibridnih napada, a niz drugih zemalja poduzima vlastite korake za jačanje otpornosti.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili projektilima na članice NATO-a i pokušati ih prikazati kao nesreće. Ujedinjeno Kraljevstvo pozvalo je građane da stvore zalihe hrane i vode, a načelnik obrane poručio je da se Britanija suočava s najopasnijim razdobljem u posljednjih nekoliko desetljeća. Njemačka priprema bolnice za mogući napad, dok je i Švicarska usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti.
U isto vrijeme američki predsjednik Donald Trump najavio je napredak prema uspostavi stalne vojne baze u Poljskoj, a prije dva tjedna poslao je direktora CIA-e u Moskvu s upozorenjem da se ne napada teritorij NATO-a. S obje strane Atlantika raste zabrinutost da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokušati proširiti ratno djelovanje izvan Ukrajine.
Napadi ispod praga otvorenog rata
Sjedinjene Države ovoga su tjedna dobile i konkretniji uvid u takvu prijetnju. Savezni tužitelji podigli su optužnice protiv pet osoba koje se tereti da su surađivale s ruskom obavještajnom službom te planirale napade i ubojstva diljem svijeta, uključujući SAD, kao i udare na civilnu i vojnu infrastrukturu u europskim zemljama.
Te optužbe uklapaju se u obrazac s kojim se Europa suočava godinama: kibernetičke napade, sabotaže, podmetanja požara i napade dronovima. Prošlog mjeseca Njemačka je optužila Rusiju za napad dronom na jednu civilnu zračnu luku. Takve operacije ostaju u takozvanoj sivoj zoni jer ih je lako zanijekati, a ne predstavljaju jasan početak konvencionalnog rata. Upravo u tome leži strateški izazov za NATO.
Prema toj procjeni, Moskva može koristiti dvosmislenost i računati na podjele unutar Saveza o tome kako odgovoriti. Pritom bi svaki sljedeći korak, od ometanja infrastrukture do ozbiljnijeg vojnog incidenta, mogao poslužiti za testiranje spremnosti članica da kolektivno reagiraju.
Koridor Suwałki kao test vjerodostojnosti Saveza
Koridor Suwałki smatra se jednom od najosjetljivijih točaka mogućeg sukoba. Riječ je o oko stotinu kilometara dugom području između Poljske i Litve, jedinoj kopnenoj vezi baltičkih država s ostatkom NATO-a. U scenariju krize Rusija bi, možda uz suradnju s Bjelorusijom, mogla poslati snage u dio tog koridora i pritom potez prikazati kao ograničeni upad, a ne kao otvorenu invaziju.
Takav bi potez imao širi cilj od samog zauzimanja teritorija. Ključno bi bilo potkopati vjerodostojnost NATO-ovih sigurnosnih jamstava i otvoriti pitanje bi li se svih 32 članica doista složile oko rata s Rusijom radi uskog pojasa zemlje. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da Savez redovito vježba za takve scenarije i da bi odgovor bio razoran, no otvoreno ostaje pitanje vjeruje li Moskva u takvu odlučnost.
Rat u Ukrajini pritom je Europi pokazao da priprema za mogući sukob ne znači samo vojnu opremu. Potrebne su električne mreže koje mogu izdržati napade, bolnice sposobne primiti velik broj žrtava, rezervni komunikacijski sustavi i prometnice koje ostaju funkcionalne u krizi. NATO je zato objavio ažurirane smjernice za nacionalnu otpornost koje obuhvaćaju kontinuitet vlasti, opskrbu energijom, hranom, vodom i komunikacijama.
Iza europske žurbe stoji i neizvjesnost oko američkog faktora. Sjedinjene Države istodobno su angažirane u Europi, na Bliskom istoku i u Indo-Pacifiku, a dio europskih procjena polazi od toga da odgovor Washingtona na moguće širenje sukoba više nije unaprijed zajamčen. Zato se pripremljenost sve više promatra i kao sredstvo odvraćanja: poruka da plan širenja rata ne bi mogao uspjeti.
