Nova pravila deportacija i političke napetosti u Europskoj uniji
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) donio je odluku koja predstavlja značajan korak prema strožim pravilima u vezi deportacija ilegalnih migranata, a ova promjena inicirana je zajedničkim glasovanjem pučana i desnih stranaka parlamenta, zaobilazeći time tradicionalne političke saveze centra.
Ključne izmjene podrazumijevaju veće ovlasti država članica u prisilnom provođenju deportacija i produženje maksimalnog razdoblja pritvora za migrante koji ne surađuju s vlastima na čak 24 mjeseca, stvarajući tako okvir za dosad najčvršću kontrolu migracijskih tokova unutar EU.
Ovim mjerama omogućit će se uzajamno priznavanje odluka o deportaciji između država članica te uspostava povratka migranata u centre u trećim državama koje imaju poseban sporazum s Europskom unijom, a vlastima su dane dodatne ovlasti za pretragu i zadržavanje imovine namijenjene deportaciji.
Glavni proponent amandmana koji su oblikovali ove promjene, francuski pučanin Francois-Xavier Bellamy, upozorava da je do sada provedeno tek 20% postojećih odluka o povratku ilegalnih migranata, ukazujući na potrebu učinkovitijeg provođenja politika sigurnosti i upravljanja granicama.
Unatoč pokušajima pronalaska šire političke podrške, pregovori su završili bez dogovora sa socijalistima i demokratima (S&D), koji su odbili ključne principe predloženih izmjena, što odražava duboku podjelu o pitanju migracija unutar Europskog parlamenta.
Političke reakcije i posljedice za europsku migracijsku politiku
Glasnogovornici S&D-a, poput portugalske potpredsjednice Ane Catarine Mendes, istaknuli su zabrinutost da se ovom reformom narušavaju temeljna načela na kojima je izgrađena Europska unija, osobito zbog suradnje političkog centra s radikalnijim desnim skupinama na ovom pitanju.
Desna koalicija s EPP-om, konzervativcima i suverenistima, koja je omogućila usvajanje ovih izmjena, izazvala je polemiku oko povećanja rizika za demokratske i humanitarne vrijednosti u EU, što bi moglo imati dugoročne posljedice na način oblikovanja europskih politika.
Hrvatski zastupnik Karlo Ressler, kao jedan od zagovaratelja novih pravila, naglasio je kako je za vjerodostojnu migracijsku politiku ključna učinkovita provedba povratka ilegalnih migranata, tvrdeći da je sadržaj važniji od političkih saveza koji su stvoreni tijekom glasovanja.
Nova pravila ujedno uvode obveznu suradnju migranata koji su suočeni s deportacijom, pod prijetnjom dugotrajnog pritvora u slučaju odbijanja suradnje, čime EU šalje jasnu poruku o ozbiljnom pristupu ilegalnim migracijama i sigurnosti svojih granica.
Sve stroži trendovi prema nezakonitim migracijama postaju prevladavajući u europskoj politici, čime se željom za većim redom i kontrolom slabi podrška modelima koji su dosad naglašavali humanu i integrativnu dimenziju upravljanja migracijama.
