Aung San Suu Kyi, bivša čelnica Mjanmara, koja je u pritvoru od vojnog udara 2021., premještena je u kućni pritvor, objavili su državni mediji. Ova 80-godišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir uhićena je na dan kada je vojska svrgnula njezinu izabranu vladu, a protiv nje je podignut niz kaznenih optužnica, uključujući i korupciju, koje ona odbacuje.
Dugogodišnja borba za demokratske promjene
Od 1989. do 2010. provela je gotovo 15 godina u različitim oblicima pritvora. Smatrana je simbolom mirnog otpora i zagovornicom demokratskih reformi u zemlji kojom desetljećima dominira vojska. Njezina osobna žrtva i zalaganje za nenasilje, nadahnuto djelovanjem Martina Luthera Kinga i Mahatme Gandhija, donijeli su joj međunarodni ugled.
Aung San Suu Kyi je kći nacionalnog junaka neovisnosti, generala Aung Sana, ubijenog 1947., neposredno prije stjecanja neovisnosti od britanske vlasti. Školovala se u Indiji i na Sveučilištu u Oxfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je upoznala supruga, akademika Michaela Arisa. Nakon godina života u inozemstvu vratila se u Yangon 1988., usred masovnih prosvjeda za demokratske promjene, te je ubrzo postala jedno od ključnih lica otpora tadašnjem režimu.
Vojska je 1988. ponovno preuzela vlast, a ona je 1989. stavljena u kućni pritvor. Na izborima 1990. njezina stranka, Nacionalna liga za demokraciju (NLD), uvjerljivo je pobijedila, no vojna hunta nije predala vlast. Slijedile su nove faze pritvora, ograničenja kretanja i razdvojenost od obitelji.
Uspon na vlast i kasniji pad ugleda
Godine 1991. dobila je Nobelovu nagradu za mir, a međunarodna javnost slavila ju je kao “primjer moći nemoćnih”. Nakon puštanja iz kućnog pritvora 2010. njezina se stranka vratila u politički proces, osvojila većinu na dopunskim izborima 2012., a 2015. i uvjerljivu pobjedu na općim izborima, čime je okončana dugotrajna izravna vojna vladavina. Zbog ustavnih ograničenja preuzela je dužnost državne savjetnice i de facto vodila vladu.
Njezin međunarodni ugled kasnije je narušen zbog načina na koji je branila Mjanmar od optužbi za genocid vezanih uz postupanje vojske prema muslimanskoj manjini Rohingya. Unatoč tomu, i dalje ostaje središnja politička figura u zemlji, a njezin boravak u pritvoru i sadašnji kućni pritvor snažno utječu na političku budućnost Mjanmara.
