Američki predsjednik Donald Trump najavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju značajno smanjenje broja svojih vojnika u Njemačkoj. Odluka bi, kako je napisao na svojoj platformi Truth Social, trebala biti donesena “uskoro”. Ta je prijetnja uslijedila nakon njegovog oštrog sukoba s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom zbog američke vojne akcije protiv Irana.
Trenutno je, prema podacima američke vojske iz sredine travnja, u Europi raspoređeno oko 86.000 američkih vojnika, od čega približno 39.000 u Njemačkoj. Upravo je taj kontingent sada pod znakom pitanja.
Trumpove optužbe i Merzov odgovor
Napetosti su eskalirale nakon što je kancelar Merz javno kritizirao Washington, tvrdeći da američka vlada nema jasnu izlaznu strategiju iz rata u Iranu. U raspravi s učenicima u Marsbergu rekao je da su Amerikanci u rat “ušli bez ikakve strategije”, što otežava završetak sukoba, te je naglasio da iransko vodstvo “ponižava jednu cijelu naciju”.
Predsjednik Trump na to je reagirao žestoko. Na Truth Socialu je napisao da Merz “nema pojma o čemu govori” te dodao kako nije čudo da je Njemačkoj “tako loše, i gospodarski i u drugim aspektima”. Optužio je kancelara da se navodno slaže s time da Iran posjeduje nuklearno oružje, iako nema podataka da je Merz ikada iznio takav stav.
Unatoč zaoštrenom tonu iz Washingtona, Merz je u srijedu pokušao spustiti tenzije. Izjavio je da je osobni odnos između njega i američkog predsjednika, “barem iz njegove perspektive”, i dalje dobar te da i dalje imaju “dobre razgovore”. Podsjetio je i da ga je Trump u ožujku u Washingtonu uvjeravao kako SAD žele zadržati vojnu nazočnost u Njemačkoj.
Vojna i gospodarska važnost američkih baza
Američke vojne snage u Njemačkoj imaju ključnu ulogu u globalnim operacijama SAD-a, osobito prema Bliskom istoku. U Njemačkoj se nalazi zračna baza Ramstein kod Kaiserslauterna, jedna od najvećih američkih baza u Europi, kao i američko zapovjedništvo za Europu (EUCOM) u Stuttgartu. Iz tih baza koordiniraju se operacije, stacioniraju trupe i tehnika te zbrinjavaju ranjenici.
Osim vojne, američka nazočnost ima i znatan gospodarski značaj. Tisuće lokalnih radnika zaposlene su izravno u američkoj vojsci, dok brojna radna mjesta u okolnim sredinama ovise o potrošnji i ugovorima vezanima uz američke snage. Procjenjuje se da sama baza Ramstein svake godine generira stotine milijuna eura kroz plaće, najamnine i različite ugovore. U njezinoj se blizini gradi i najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.
Američki Kongres je krajem 2025. uveo sigurnosni mehanizam prema kojem ukupan broj snaga trajno pod nadležnošću Europskog zapovjedništva ne smije dulje od 45 dana pasti ispod 76.000 vojnika. Ako se ide ispod tog praga, pokreću se posebne procedure izvještavanja prije eventualnog trajnog smanjenja.
Pritom to nije prvi put da Trump prijeti smanjenjem prisutnosti u Njemačkoj. Tijekom svog prvog mandata najavio je povlačenje oko 12.000 od tadašnjih 35.000 vojnika, dijelom u SAD, a dijelom u druge europske države. Tada je taj plan opisao kao kaznu zbog, po njegovu mišljenju, premalih njemačkih izdvajanja za obranu. Planove je kasnije zaustavila administracija Joea Bidena.
Najnovija najava mogućeg povlačenja ponovno otvara pitanje sigurnosnih jamstava u Europi, ali i gospodarske budućnosti njemačkih regija koje desetljećima žive uz američke baze. Istodobno produbljuje osobni i politički razdor između predsjednika Trumpa i kancelara Merza, koji se posljednjih mjeseci sve otvorenije razilaze u ocjenama američke politike prema Iranu.
Trump je ranije javno kritizirao i druge europske čelnike, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te španjolskog premijera Pedra Sáncheza. Prepirka je zabilježena i s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni nakon njegovih izjava o papi Lavu XIV., što dodatno opterećuje transatlantske odnose u osjetljivom trenutku za sigurnost Europe i Bliskog istoka.
