Bosna i Hercegovina više od tri desetljeća nakon završetka rata ima oko 756 četvornih kilometara minski sumnjivog područja. Istodobno se broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo prepolovio u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok međunarodna donatorska sredstva postaju sve nesigurnija.
Planom razminiranja za 2026. predviđeno je smanjenje sumnjive površine za 75 četvornih kilometara. Za ostvarenje tog godišnjeg cilja potrebno je približno 61 milijun konvertibilnih maraka, prema podacima koje su nadležne institucije iznijele u aktualnoj raspravi o financiranju.
Novi zakon treba osigurati stabilnije financiranje
Nacrt novog zakona o protuminskom djelovanju predviđa da institucije BiH, Federacija BiH i Republika Srpska za razminiranje godišnje izdvoje najmanje 0,2 posto svojih proračuna. Ministarstvo civilnih poslova procjenjuje da bi taj minimum, prema proračunima za 2026., osigurao oko 60 posto novca potrebnog za planirani godišnji tempo.
Službeni podaci početkom godine govorili su o 774,69 četvornih kilometara sumnjive opasne površine, odnosno 1,51 posto teritorija države. Noviji podatak od približno 756 četvornih kilometara pokazuje napredak, ali i razmjere posla koji preostaje.
Osim manjka novca, problem je starenje stručnog kadra i slabiji interes mladih za visokorizičnu profesiju. Nadležne službe i UNDP upozoravaju da zakon mora pratiti stabilno financiranje, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnička oprema te jasna odgovornost za rezultate.
Europska unija je od kraja 1990-ih za razminiranje u BiH osigurala više od 50 milijuna eura bespovratnih sredstava. Međutim, rast broja kriznih područja u svijetu povećava pritisak na donatore, zbog čega se domaći i dugoročno predvidiv izvor financiranja smatra ključnim za nastavak rada.
