Projekt Pantheon, prema najavama investitora, trebao bi u fazi izgradnje otvoriti više od 3000 radnih mjesta, a oko 1500 kada počne s radom. Početak izgradnje planiran je za 2027., a početak rada za 2029. godinu. Riječ je o velikom podatkovnom centru za koji se spominje ukupna snaga od 1 gigavata, što otvara niz pitanja o kadrovima i energiji.
Kadrovi i strateški utjecaj Hrvatske
Član Upravnog odbora CroAI-ja pozdravlja ovakve inicijative sa strateške razine, ali upozorava na otvorena pitanja. Najavljen je velik broj stručnjaka koji bi ondje trebali raditi. Procjenjuje se da u Europskoj uniji radi oko 20 milijuna stručnjaka u IT sektoru, a do 2030. potrebno je još oko 10 milijuna. Obrazovni sustav EU-a, kako ističe, ne može obrazovati toliko stručnjaka u tako kratkom roku.
Postavlja se pitanje kome bi sve taj centar bio namijenjen i bi li Hrvatska imala stvarni strateški utjecaj ili bi se podaci uglavnom obrađivali za inozemne korisnike. Zaključak je da je oko projekta još mnogo nejasnoća.
Energetski izazovi i nedostatak infrastrukture
Za podatkovni centar spominje se ukupna snaga od 1 gigavata. Stručnjak sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu objašnjava da Hrvatska ljeti uvozi električnu energiju, iako ima velike raspoložive površine za solarne elektrane, uključujući projekte u fazi izgradnje i odobrena rješenja. Trenutačno je za solarne elektrane na krovovima odobreno novih 2000 MW.
Ne postoji infrastruktura koja bi mogla podržati tako snažan podatkovni centar, ali je, prema njegovim riječima, ona u planu. Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Zagrebačka županija imaju ucrtane 400 kV dalekovode koji bi mogli dovesti i osigurati dovoljnu količinu energije, a u Sisačko-moslavačkoj županiji planiraju se i solarne elektrane. Naglašava se da podatkovni centri većinu energije troše upravo na hlađenje.
