U 2025. godini hrvatsko tržište nekretnina zabilježilo je snažan pad aktivnosti: ostvareno je 88.395 kupoprodaja, što je 21,7 posto manje nego 2024. godine. Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 7,67 milijardi eura, oko 8 posto BDP-a, uz pad vrijednosti prometa od gotovo 17 posto.
Najviše se trgovalo u gradu Zagrebu, gdje je zabilježeno 13.126 kupoprodaja, a slijede Zadar, Rijeka, Osijek i Split. Većina prometa odnosi se na stanove i apartmane, koji čine 45 posto ukupne vrijednosti ugovora.
Obala prednjači cijenama, unutrašnjost priuštivošću
Najskuplji stanovi i apartmani u 2025. bili su u Splitu, s medijalnom cijenom od 4068 eura po kvadratu. Slijede Dubrovnik s 3921 eurom i Opatija s 3830 eura. Visoke cijene bilježe i Lovran, Malinska-Dubašnica, Umag, Punat i Baška, u rasponu od 3523 do 3613 eura po četvornom metru.
Za više od 3000 eura po kvadratu prodavali su se stanovi u Primoštenu, Krku, Rovinju, Omišlju, Novigradu-Cittanovi, Bolu, Cresu, Podstrani, Malom Lošinju, Rogoznici, Dobrinju i Župi dubrovačkoj. Grad Zagreb ima medijalnu cijenu od 2229 eura i jedini je kontinentalni grad u skupini lokalnih jedinica s cijenama između 2500 i 3000 eura. Najniže cijene zabilježene su u Vrbovskom (715 eura) i Ogulinu (745 eura).
Priuštivost stanovanja najlošija je u priobalju: u 28 lokalnih jedinica indeks priuštivosti veći je od 30 posto, što znači da je za jedan kvadrat stana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. Rekorderi su Kukljica, Baška, Vrsar, Rovinj i Bol, dok su najpriuštiviji stanovi u Iloku, Plitvičkim Jezerima, Kninu, Dardi, Pakracu i Vukovaru.
Najam, zakup i teret troškova stanovanja
U 24 velika grada lani je sklopljeno 38.703 ugovora o najmu i 18.899 ugovora o zakupu. Grad Zagreb prednjači s 30.972 ugovora o najmu i 8520 o zakupu. Najviše ugovora o najmu po županijama imaju Istarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija.
Najviša medijalna cijena najma zabilježena je u Zagrebu, 12,8 eura po kvadratu, a slijede Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija s 12,2 odnosno 12,1 eurom. Najniže cijene najma su u Gospiću (5,1 euro) i Čakovcu (6,5 eura).
Analiza udjela troškova stanovanja u dohotku kućanstva s dvoje zaposlenih pokazuje da u pojedinim priobalnim općinama, poput Kukljice, troškovi premašuju cjelokupan dohodak, dok se u mnogima drugim kreću između 60 i 80 posto. Najniži udjeli troškova stanovanja bilježe se u Plitvičkim Jezerima, Iloku, Kninu i Pakracu. Grad Zagreb je na 88. mjestu po priuštivosti; prosječan godišnji neto dohodak dovoljan je za kupnju 5,2 kvadrata stambenog prostora.
