Njemačka savezna vlada u Berlinu je, nakon tjedana napetosti u koaliciji, predstavila okvir proračuna za 2027. godinu i opsežnu reformu zdravstvenog sustava. Kancelar Friedrich Merz (CDU) te vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil (SPD) najavili su uštede u zdravstvu, promjene u financiranju socijalnih osiguranika i rezove u mirovinskom sustavu, uz istodobni rast izdataka za obranu.
Prema najavljenim mjerama, pacijente očekuju veće participacije za lijekove, smanjenje državnih potpora za zubne proteze te uvođenje novog poreza na šećer, planiranog za 2028. godinu. Istodobno, ukupni državni izdaci u 2027. trebali bi narasti na oko 543 milijarde eura, ponajprije zbog povećanih troškova za obranu.
Reforma zdravstva i veće opterećenje pacijenata
Prvi je pred novinare stao kancelar Merz, uz ministricu zdravstva Ninu Warken (CDU). Ona za iduću godinu u zdravstvenom sustavu planira uštede od oko 16 milijardi eura, nešto manje nego u početnim nacrtima.
Ključne mjere su:
– povećanje participacija za lijekove za osiguranike
– smanjenje državne potpore za zubne proteze
– opće mjere štednje u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja usluga
– najava uvođenja poreza na šećer od 2028. godine
Merz je pritom naglasio da se teret reforme mora rasporediti na sve aktere sustava. „Želimo pravednost u našoj zemlji. Zato svi moraju dati svoj doprinos: liječnici, bolnice, ljekarne, farmaceutska industrija, osiguranici, ali i poslodavci“, poručio je.
Jedno od spornih pitanja unutar vlade bilo je hoće li primatelji socijalne pomoći – dugotrajno nezaposleni i radno nesposobne osobe – ostati zdravstveno osigurani iz poreznih prihoda. SPD je tražio jaču ulogu države, dok je blok CDU/CSU upozoravao na opterećenje proračuna.
Kompromis predviđa da država u idućim godinama postupno preuzme dio tih troškova, koje su dosad u cijelosti snosili osiguranici. Početni iznos državnog sudjelovanja trebao bi biti 250 milijuna eura, uz planirano godišnje povećanje.
Reforma još mora proći raspravu i izglasavanje u Bundestagu, a već sada izaziva kritike. Humanitarna organizacija Diakonie upozorila je da bi paket mjera mogao najteže pogoditi građane s nižim primanjima. Predsjednik organizacije Rüdiger Schuch poručio je da se strahuje od posljedica za one koji „ionako imaju malo novca“.
Rastu troškovi za obranu, štedi se na mirovinama
Nakon kancelara, linije proračuna za 2027. predstavio je vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil. Ukupni izdaci države planirani su na oko 543 milijarde eura, što je oko 20 milijardi više nego 2026. godine. Glavni razlog rasta su povećani troškovi za obranu.
Za ostala područja Klingbeil je najavio daljnje uštede. U mirovinskom sustavu planira se uštedjeti oko četiri milijarde eura, dok se od modernizacije i učinkovitije digitalizacije državne uprave očekuju dodatne tri milijarde eura ušteda.
Klingbeil je dio odgovornosti za napetu proračunsku situaciju pripisao međunarodnim okolnostima. Kao ključan faktor naveo je politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema njegovim riječima, najprije je „nepredvidiva carinska politika“ pogodila gospodarstvo, koje se početkom godine tek počelo oporavljati.
Dodatni udar, tvrdi, uslijedio je nakon izraelsko-američkih napada na Iran krajem veljače. „Moramo utvrditi da su Trumpov neodgovorni rat s Iranom i globalni šok cijena energije, koji je time izazvan, prepolovili naš gospodarski rast. Dinamika je zasad zaustavljena“, rekao je Klingbeil.
Unatoč tome, naglasio je da vlada ostaje usredotočena na tržište rada. „Moj najvažniji cilj je osigurati radna mjesta, stvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarski rast u našoj zemlji“, istaknuo je predsjednik njemačkih socijaldemokrata.
Kancelar Merz poručio je da je današnja prezentacija dokaz da je vlada sposobna postizati kompromise, unatoč napetostima. Sukobi u koaliciji posljednjih su tjedana posebno izbili na vidjelo oko pitanja budućnosti mirovina.
Stručna komisija do ljeta treba izraditi prijedlog sanacije kronično deficitarnog mirovinskog sustava. Rasprava se dodatno zaoštrila nakon što je Merz na skupu bankarskog udruženja izjavio da će „zakonsko mirovinsko osiguranje ubuduće najviše služiti kao osnovna sigurnost za starost“ te da „više neće biti dovoljno za očuvanje životnog standarda“.
Kako su državne mirovine, osobito u istočnim saveznim pokrajinama, za mnoge građane jedini oslonac u starosti, iz SPD-a su stigle optužbe da takve poruke nepotrebno uznemiruju javnost. Unutar koalicije sada se čeka izvješće stručnjaka, nakon čega bi vlada trebala odlučiti o konkretnim mjerama u mirovinskoj politici.
