Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se u ponedjeljak ujutro nakon nove serije ruskih napada na Ukrajinu, upozorivši da je tijekom večeri i noći pogođeno deset ukrajinskih regija. Posebno je izdvojio Zaporižju, gdje je napad počeo još u nedjelju navečer i nastavio se tijekom noći.
Prema najnovijim podacima regionalnih vlasti, u Zaporižji je ozlijeđeno šest osoba. Pogođene su dvije višekatne stambene zgrade te civilna infrastruktura, uključujući zgradu sveučilišta i trgovački centar. Na nekoliko mjesta izbili su požari, stanovnici dijela pogođenih objekata morali su biti evakuirani, a spasilačke i komunalne službe cijelu su noć radile na sanaciji posljedica.
Zelenski je u svojoj jutarnjoj objavi naveo raniji podatak o pet ozlijeđenih, no regionalne vlasti naknadno su broj povećale na šest. Objavio je i snimke posljedica napada.
Među pogođenim objektima nalazi se i zgrada sveučilišta u središtu Zaporižje koja je pretrpjela ozbiljna oštećenja i požar. Oštećen je i trgovački centar Intrade na glavnoj gradskoj aveniji, kao i okolne stambene zgrade. Ruske snage u napadu su koristile bespilotne letjelice.
Napad na Zaporižju dogodio se samo nekoliko dana nakon drugih udara na civilnu i industrijsku infrastrukturu grada. Zaporižja se nalazi relativno blizu bojišta i tijekom rata bila je česta meta ruskih raketnih i dronskih napada, no posljednjih dana intenzitet udara ponovno je povećan.
Istodobno je napadnuta Lozova u Harkivskoj oblasti. Prema ukrajinskom tužiteljstvu, Rusija je tijekom noći grad napala s pet bespilotnih letjelica koje su preliminarno identificirane kao dronovi tipa Geran. Poginula je jedna žena, a još tri osobe su ozlijeđene. Među njima je 62-godišnji muškarac, dok su dvije žene pretrpjele akutnu reakciju na stres.
U Lozovi su oštećene stambene zgrade, poslovni objekti i željeznička infrastruktura. Izbila su najmanje dva požara, uključujući požar na krovu dvokatne stambene zgrade. Spasioci su iz jednog od oštećenih objekata izvukli još jednu ženu.
Napadi nisu bili ograničeni na ta dva grada. Zelenski tvrdi da su ruske snage od nedjelje navečer do ponedjeljka ujutro napale ukupno deset ukrajinskih regija. Ukrajinske vlasti tijekom jutra izvještavale su o posljedicama napada i u drugim dijelovima zemlje, dok se konačan broj žrtava i materijalne štete još utvrđuje.
Što Zelenski misli kada govori o „širenju rata“?
Najvažniji dio Zelenskijeve objave zapravo nije izvještaj o šteti nego njegovo upozorenje da Rusija, prema njegovoj procjeni, „šalje mnoge signale da je spremna proširiti rat“.
Ta tvrdnja dolazi u trenutku izrazito intenzivnog rata dronovima s obje strane. Rusija je tijekom noći prema ukrajinskim podacima lansirala 172 drona, dok je samo dan ranije Ukrajina izvela jedan od najvećih napada bespilotnim letjelicama na Rusiju od početka rata.
Ukrajinski napad bio je posebno usmjeren prema Moskvi i Moskovskoj oblasti. Ruske vlasti tvrde da je tijekom vikenda prema Moskvi poslano nekoliko stotina dronova, dok su napadi zabilježeni i u drugim ruskim regijama. Pogođena je i velika moskovska rafinerija nafte, a u Moskovskoj oblasti bilo je poginulih.
Time se rat dronovima sve manje ograničava na neposrednu zonu bojišta. Ukrajinski dronovi danas mogu napadati ciljeve stotinama i tisućama kilometara unutar Rusije, dok Rusija istodobno velikim valovima Shaheda i drugih bespilotnih letjelica napada gradove i infrastrukturu širom Ukrajine.
Zelenski upravo taj rast intenziteta koristi kao argument da Moskva ne pokazuje namjeru smanjivanja vojnih operacija. Njegova tvrdnja da je Rusija „spremna proširiti rat“ ipak je politička procjena ukrajinskog predsjednika, a ne potvrda da je Moskva donijela odluku o otvaranju nekog novog bojišta ili napadu na drugu državu.
Napadi se događaju neposredno prije važnih razgovora u New Yorku
Vrijeme napada politički je posebno važno. U New Yorku počinje tjedan Opće skupštine Ujedinjenih naroda, gdje će se okupiti velik broj svjetskih čelnika, a rat u Ukrajini ponovno će biti jedna od glavnih tema.
Zelenski je najavio da će upravo tamo pokušati povezati dvije stvari koje na prvi pogled djeluju suprotno – povećavanje pritiska na Rusiju i nastavak diplomacije.
Ukrajinski predsjednik smatra da vojni udari na ruske ciljeve i sankcije dugog dometa stvaraju pritisak na Moskvu, ali istodobno poručuje da diplomatski kanal mora ostati otvoren. U New Yorku želi razgovarati o tome kako međunarodna zajednica zajedničkim djelovanjem može doći do završetka rata.
Posebno važan trebao bi biti njegov sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Sastanak je prema aktualnom rasporedu predviđen za utorak, a očekuje se da će jedna od glavnih tema biti mogućnost ponovnog pokretanja pregovora i smanjivanja intenziteta međusobnih napada.
Novi napadi dolaze nakon ogromnog ukrajinskog udara na Rusiju
Postoji i neposredan vojni kontekst koji je važan za razumijevanje ponedjeljka.
Samo dan prije ruskih udara Ukrajina je izvela masovnu operaciju dronovima protiv Rusije. Posebno je snažno napadnuto područje Moskve, a ruske vlasti tvrde da su oborile stotine ukrajinskih bespilotnih letjelica.
Pogođena je moskovska rafinerija, jedan od važnih objekata ruske naftne industrije. U Moskovskoj oblasti oštećene su i stambene zgrade, provedene su evakuacije, a ruske vlasti prijavile su smrtne slučajeve.
Ukrajina posljednjih mjeseci sustavno napada ruske rafinerije, skladišta goriva, logistiku i drugu infrastrukturu povezanu s ratom. Cilj je smanjiti rusku sposobnost financiranja i logističkog podupiranja vojnih operacija te istodobno povećati gospodarski trošak nastavka rata.
Rusija, s druge strane, nastavlja velike napade na ukrajinske gradove, energetiku, željezničku infrastrukturu i industrijska postrojenja.
Zbog toga događaji tijekom vikenda pokazuju nešto šire od još jedne noći zračnih napada. Obje države sada imaju sposobnost izvoditi velike napade bespilotnim letjelicama duboko iza protivničkih linija, pa se fizički prostor u kojem se vodi rat znatno proširio u odnosu na prve godine invazije.
Zelenski pokušava povezati vojni pritisak i diplomaciju
Upravo je to središnja poruka njegove današnje objave. Zelenski ne govori da Ukrajina želi prekinuti vlastite udare na Rusiju kako bi otvorila prostor diplomaciji. Njegova je pozicija suprotna: smatra da se pritisak mora nastaviti upravo kako bi Moskva imala veći razlog prihvatiti pregovore.
S druge strane, Rusija tvrdi da ukrajinski napadi na njezin teritorij otežavaju mogućnost deeskalacije i optužuje Kijev za napade na civilne ciljeve. Obje strane negiraju da namjerno napadaju civile, iako su civilne žrtve zabilježene na obje strane granice.
Zato Zelenskijeva današnja poruka nije samo reakcija na razrušene zgrade u Zaporižji i poginulu ženu u Lozovi. Ona je dio ukrajinske pozicije uoči diplomatskog tjedna u New Yorku: nastaviti vojne udare i međunarodne sankcije kao sredstvo pritiska, ali istodobno pokušati diplomatskim putem pronaći okvir za završetak rata.
