Hrvatska je u prošloj godini zabilježila 46.446 novih umirovljenika, što je smanjenje u odnosu na godinu prije, a ukazuje i na blago usporavanje trenda odlaska u mirovinu unatoč produljenju radnog vijeka.
Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, prošle je godine u mirovinu otišlo približno 2.600 ljudi manje nego 2024., iako većina građana radi dulje, ali to se ne odražava na rast prosječnih mirovina.
Uzroci skromnih mirovina u Hrvatskoj
Prosječna mirovina novoumirovljenih radnika iz 2025. iznosi svega 568 eura, što tek neznatno nadmašuje ukupni prosjek od 1,13 milijuna isplata, dok novi umirovljenici ostvaruju dulji staž od oko 33 godine, što često dovodi do razočaranja jer se rad ne cijeni kroz mirovinski sustav.
Na ukupnu sliku mirovina utječe i činjenica da su nekadašnji umirovljenici ostvarivali mirovine prema povoljnijim propisima te su im u izračune ulazile najpovoljnije godine, a sve manje je korisnika povlaštenih mirovina, saborskih zastupnika i sličnih skupina koje tradicionalno podižu prosjek primanja.
Važno je istaknuti da raste udio korisnika najnižih mirovina koje se većinom temelje samo na ostvarenom stažu, bez osnova u visini plaća, što dodatno snižava ukupnu prosječnu mirovinu u državi.
Novost je dodani staž za majke – žene koje odlaze u mirovinu nakon 1. srpnja 2025. za svako dijete dobivaju godinu dana dodatnog staža, pa nove umirovljenice imaju pravo na prosječno 45 eura veću mirovinu na temelju ostvarene te populacijske politike.
Položaj žena i vrste mirovina
Muškarci i žene i dalje primaju različite iznose mirovina; muškarci u prosjeku primaju 578 eura, a žene 557 eura, iako se razlika smanjuje zbog dodatnog staža za majke, dok još uvijek postoje tragovi razlika u radnim pravima i plaćama iz ranijih desetljeća.
Novi umirovljenici stari su prosječno 62 godine, pri čemu žene češće odlaze u mirovinu sa 63 godine zbog dužeg radnog vijeka i češćeg korištenja obiteljskih mirovina koje su za žene specifično važne.
Upravo su žene te koje čine većinu korisnika obiteljskih mirovina, što upućuje na trajnu potrebu za dodatnom zaštitom starijih žena u mirovinskom sustavu, ali i reflektira tradiciju gdje su žene češće bile ekonomski ovisne o supruzima.
Najveći broj novih umirovljenika odlazi u starosnu mirovinu, njih 31.114, uz prosjek od 603 eura, dok je prijevremeno umirovljenih oko 5.900 sa smanjenim primanjima zbog penalizacije.
Lani je 7.275 građana otišlo u obiteljsku mirovinu, koja iznosi prosječno 447 eura, dok je novih invalidskih mirovina bilo 2.156 s iznosom od 463 eura, što ukazuje na socijalnu ranjivost ovog dijela stanovništva i potrebu boljeg nadzora kriterija za invaliditet.
Hrvatski mirovinski sustav ne prati demografske i ekonomske izazove, a razlike u iznosima i pravima pokazuju nužnost trajne prilagodbe i promicanja tržišnog rada te nagrađivanja dugotrajnijeg doprinosa društvu.
Ako se ovako nastavi, mladi će još brže napuštati Hrvatsku, a tko će onda raditi za buduće mirovine?
