Na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja 2026., u Parizu se, uz prosvjede pod sloganom „kruh, mir i sloboda“, vodila rasprava o tome može li sadašnji gospodarski model Francuske i Europske unije izdržati sve dublju industrijsku krizu. U emisiji koju vodi William Hilderbrandt gostovao je ekonomist i istraživač Rémi Bourgeot iz instituta IRIS, autor portala Epistelem.org, koji upozorava da je riječ o sustavnom problemu, a ne o nizu izoliranih poteškoća.
„Postoji opći problem s gospodarskim modelom“
Bourgeot dovodi u pitanje uvjerenje da će pojedinačne reforme, poput djelomične liberalizacije tržišta rada, riješiti sadašnje teškoće. Po njegovu tumačenju, industrijska kriza proizlazi iz kombinacije deindustrijalizacije, birokratske tromosti i tehnološkog zaostajanja. Upozorava da je riječ o „općem problemu gospodarskog modela“, a ne samo o pitanju jedne politike ili jednog sektora.
Istodobno, prosvjednici na ulicama Pariza traže više plaće i sigurnije radne uvjete, što dodatno naglašava jaz između očekivanja radnika i mogućnosti gospodarstva koje se suočava s pritiskom globalne konkurencije i promjenama u industrijskoj strukturi.
Energija, geopolitika i lanci opskrbe pojačavaju pritisak
Prema Bourgeotu, sadašnja energetska kriza, geopolitičke napetosti i krhkost globalnih lanaca opskrbe dodatno produbljuju postojeću neravnotežu. Ti čimbenici povećavaju troškove, otežavaju planiranje ulaganja i potiču nesigurnost u industriji, što dodatno slabi proizvodnu bazu Francuske i šire EU-a.
Rasprava u Parizu tako se, na dan posvećen radnicima, pretvorila u šire preispitivanje smjera europskog gospodarstva: kako očuvati industrijsku osnovu, osigurati stabilna radna mjesta i istodobno se prilagoditi novim tehnološkim i geopolitičkim izazovima.
