Eurodizel bi od utorka mogao poskupjeti za 11 centi po litri, s trenutačnih 1,85 na 1,96 eura, prema večerašnjoj neslužbenoj projekciji koju su objavili hrvatski mediji. Istodobno bi plavi dizel mogao porasti s 1,40 na 1,51 euro. Riječ je o izračunu prije donošenja nove Vladine uredbe, a ne o već potvrđenom cjeniku na postajama.
Ako se projekcija potvrdi, standardni dizel dosegnuo bi razinu koju medijski izvještaji opisuju kao najvišu dosad zabilježenu cijenu u Hrvatskoj. Konačan iznos bit će utvrđen novom Vladinom uredbom za sljedeće sedmodnevno razdoblje.
Koliko bi poskupio puni spremnik
Povećanje od 11 centi lako se gubi u cijeni jedne litre, ali se jasno vidi na računu. Punjenje spremnika od 50 litara sada stoji 92,50 eura, a po projiciranoj cijeni stajalo bi 98 eura, odnosno 5,50 eura više. Za spremnik od 60 litara trošak bi porastao sa 111 na 117,60 eura, što je razlika od 6,60 eura. Kod spremnika od 80 litara račun bi bio veći 8,80 eura.
Veći učinak osjetit će prijevoznici, obrtnici i poljoprivrednici, kojima gorivo nije povremeni kućni izdatak nego svakodnevni trošak poslovanja. Svakih tisuću litara dizela po novoj bi cijeni značilo dodatnih 110 eura. Jednako nominalno povećanje plavog dizela za 11 centi stvara isti dodatni trošak na tisuću litara za korisnike tog goriva.
Prijevoznici upozoravaju na sve tanje marže
Branko Trstenjački iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika za Dnevnik Nove TV upozorio je da domaći prijevoznici rade s vrlo malim maržama te da novi rast cijene goriva izravno povećava pritisak na njihovo poslovanje. Kod tvrtki s većim voznim parkom razlika se ne mjeri u jednom spremniku, nego u desecima tisuća litara mjesečno.
Skuplji prijevoz ne znači automatski jednako poskupljenje svake robe, ali povećava trošak u lancu od skladišta i veleprodaje do trgovine. Koliki će dio tog udara tvrtke preuzeti na sebe, a koliki prenijeti na kupce, ovisit će o ugovorima, konkurenciji i mogućnosti pojedinih sektora da apsorbiraju novi trošak.
Zašto pritisak na dizel ne popušta
Na međunarodnom tržištu cijene su posljednjih dana snažno reagirale na poremećaje opskrbe i napetosti na Bliskom istoku. Oštećenje saudijskog naftovoda Istok–Zapad dodatno je pojačalo strah od manjka ponude, dok izvještaji s tržišta upozoravaju da su zalihe dizelskog goriva posebno osjetljive zbog kombinacije problema u opskrbi s Bliskog istoka i iz Rusije.
Sirova nafta u međuvremenu je dio rasta izgubila, ali to ne znači da se promjena odmah i u punoj mjeri prelijeva na maloprodajni dizel. Nabavne cijene derivata, tečaj dolara, logistika, trošarine, PDV i domaći model ograničavanja cijena zajedno utječu na račun koji vozač vidi na postaji.
Vlada trenutačno drži cijenu nižom od tržišne
Vlada je za sadašnje razdoblje, koje je počelo 15. rujna, propisala najvišu cijenu standardnog dizela od 1,85 eura po litri, benzina od 1,73 eura i plavog dizela od 1,40 eura. Prema Vladinu izračunu, bez važećih mjera dizel bi u tom razdoblju stajao 2,16 eura, odnosno 31 cent više od regulirane cijene.
Upravo zato večerašnja projekcija ne treba čitati kao konačnu odluku. Ona pokazuje smjer i razmjer tržišnog pritiska, dok će stvarne cijene za idućih sedam dana biti poznate nakon nove uredbe. Za građane i poduzetnike najvažnije će biti hoće li Vlada zadržati isti intenzitet intervencije ili dio povećanog nabavnog troška prepustiti maloprodajnoj cijeni.
Rast cijena u objavama na X-u
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar dan prije objave nove projekcije upozorio je da na međunarodnim tržištima rastu cijene nafte i da je dizel na povijesno visokim razinama. U objavi je naglasio da Vlada istodobno pokušava čuvati sigurnost opskrbe, konkurentnost gospodarstva i standard građana.
Širi kontekst rasta troškova pokazuje i službena objava Državnog zavoda za statistiku o godišnjem povećanju potrošačkih cijena. DZS-ova objava ne govori o ovoj novoj cijeni dizela, ali pokazuje kako se skuplja energija uklapa u dulje razdoblje inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj.
Službena objava Vlade o trenutačno važećim cijenama goriva:
Na Freedom Socialu objavljena je i reakcija Stjepana Krpana, koji od Vlade traži rezanje trošarina i državne potrošnje prije novih tereta za vozače, prijevoznike i poduzetnike.
