Most je zatražio od Vlade jasnije odgovore o politici prema nezakonitim migracijama, mogućim povratima osoba iz drugih država Europske unije i planovima za zakonite kanale dolaska radnika iz trećih zemalja. Stranački zastupnik Nikola Grmoja ustvrdio je da se o tim pitanjima govori parcijalno, bez cjelovite procjene posljedica za Hrvatsku.
Grmoja je posebno otvorio pitanje što bi se dogodilo kada bi Njemačka ili druga članica počela vraćati veći broj ljudi za koje utvrdi da su prethodno ušli preko Hrvatske. Europska pravila azila određuju kriterije odgovornosti za razmatranje zahtjeva, ali se svaki slučaj mora utvrditi pojedinačno, na temelju evidencija i postupka.
Radna mobilnost i nadzor granice nisu isto pitanje
Most je s nezakonitim prelascima povezao i posjet ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana Islamabadu te hrvatsko-pakistanske razgovore o migracijama i mobilnosti radne snage. Grmoja traži objavu preciznih podataka o tome predviđaju li razgovori nove modele zapošljavanja i koliki bi bio njihov opseg.
Zakonito zapošljavanje stranih radnika i nezakonit prelazak granice pravno su različite kategorije. Upravo zato bi Vlada trebala odvojeno prikazivati broj izdanih dozvola za boravak i rad, potrebe poslodavaca, kontrole uvjeta rada te broj pokušaja nezakonitog ulaska i povrataka prema važećim sporazumima.
Politički spor ulazi u širu europsku raspravu. Dio članica pooštrava granične kontrole i pravila povratka, dok gospodarstva istodobno traže radnike. Hrvatska je u oba procesa izložena: nalazi se na vanjskoj granici schengenskog prostora, a domaće tržište rada sve više ovisi o uvozu radne snage.
Za ozbiljnu raspravu bit će potrebni javno usporedivi podaci: koliko je ljudi vraćeno u Hrvatsku, koliko ih je Hrvatska vratila drugim državama, koliko traje postupak i kakvi su stvarni učinci na lokalne službe. Bez takvih podataka polemika ostaje između političkih upozorenja oporbe i općih uvjeravanja vlasti.
