Ekonomist i bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović objavio je tekst u kojem za skupoću stanovanja, rast kredita i dugotrajno visoke cijene snažno proziva Hrvatsku narodnu banku. U središtu njegove teze je tvrdnja da HNB tijekom inflacijskog udara nije dovoljno brzo zakočio kreditnu ekspanziju, nego je bankama ostavio previše prostora za rast plasmana i zarade.
Lovrinović podsjeća na promjene povezane s ulaskom Hrvatske u europodručje 2023. godine. Navodi da je smanjenje obvezne pričuve banaka s 9 na 1 posto oslobodilo veliki iznos likvidnosti te da su banke taj prostor iskoristile za snažnije kreditiranje. U objavi taj potez opisuje slikovito: tvrdi da je HNB bankama dao 'kanister benzina' u trenutku kada su cijene već rasle.
Stanovi, rate i kreditni boom
Poseban dio objave posvećen je tržištu nekretnina. Lovrinović tvrdi da je masa stambenih kredita od 2021. snažno narasla te taj rast povezuje s poskupljenjem kvadrata. Kao primjer uspoređuje Zagreb prije nekoliko godina, kada je prosječnu cijenu kvadrata smještao oko 1.800 eura, s današnjim cijenama koje, prema njegovoj procjeni, prelaze 3.000 eura. U istoj usporedbi naglašava i teret mjesečne rate za kupce koji su se zadužili uz više kamatne stope.
Njegova kritika ne staje na stambenim kreditima. U tekstu povezuje i rast gotovinskih kredita s potrošnjom kućanstava, tvrdeći da je dodatno zaduživanje održavalo potražnju za robom i uslugama i nakon što su se vanjski cjenovni šokovi počeli smirivati. Lovrinović zato smatra da su banke i HNB domaći dio objašnjenja zašto se rast cijena tako snažno osjetio u svakodnevnom životu građana.
U završnom dijelu objave otvara pitanje dobiti banaka i isplate dividendi njihovim vlasnicima. Tvrdi da su banke u proteklih pet godina ostvarile izrazito visoku dobit, dok su građani ostali s višim cijenama, skupljim kvadratima i dugoročnim obvezama po kreditima. Zbog toga proziva Vladu i saborsku većinu da o ulozi monetarne politike, kreditnog rasta i dostupnosti stanovanja ne govore dovoljno otvoreno.
Rasprava ispod objave
Rasprava ispod objave donijela je nekoliko različitih naglasaka. Jedan je komentator pitao zašto se HNB tako ponaša i zatražio dodatno objašnjenje monetarne politike. Druga komentatorica ocijenila je da HNB zaslužuje propitivanje zbog dugog trajanja kreditne ekspanzije, ali je upozorila da se u raspravi ne smiju zanemariti rast troškova gradnje, rada, zemljišta i energenata. Treća primjedba išla je u drugom smjeru: da uz banke treba pogledati i zarade građevinskog sektora. Komentari se zato ne svode na jednu poruku, nego otvaraju pitanje udjela svakog od tih čimbenika u rastu cijena stanova.
Cijela objava Ivana Lovrinovića dostupna je na njegovoj javnoj Facebook stranici.
