Škotski parlament 16. rujna podržao je zahtjev da se privremeno ne donose odluke o planiranju i odobravanju novih hyperscale podatkovnih centara dok vlada ne izradi nacionalne smjernice. Riječ je o najvećim objektima za računalnu obradu i pohranu podataka, koje tehnološke tvrtke koriste za rad i razvoj sustava umjetne inteligencije.
Zastupnici traže da vlada izvijesti o izradi smjernica do kraja 2026. i objavi cjeloviti dokument u roku od godinu dana. Rasprava je uslijedila nakon vala projekata: prema Euronewsu, u Škotskoj je predloženo više od 20 velikih podatkovnih centara, a jedan projekt u Fifeu opisuje se kao potencijalno drugi najveći na svijetu.
Nova pravila za projekte veće od 50 MW
Škotska vlada je istoga dana objavila i obvezu procjene utjecaja na okoliš za svaki novi podatkovni centar s priključnom snagom većom od 50 megavata. Mjera stupa na snagu 17. rujna, a obuhvaća projekte koji zbog veličine mogu znatno utjecati na prostor, energetsku mrežu i okoliš.
U obrazloženju mjere vlada navodi da širenje umjetne inteligencije povećava važnost pitanja potrošnje električne energije, vode i računalne opreme. Kod velikih projekata procjenjivat će se i emisije iz gradnje i rada, utjecaj na bioraznolikost, tlo, vodne resurse, buku te kakvoću zraka, posebno ondje gdje se koriste pričuvni generatori.
AI više nije samo softversko pitanje
Rasprava u Škotskoj pokazuje da AI infrastruktura sve manje pripada samo digitalnoj politici. Za velike data-centre potrebni su zemljište, snažni priključci na mrežu, rashladni sustavi i dugoročno planiranje lokalne infrastrukture. Zato se sukobljavaju dva legitimna interesa: privlačenje tehnoloških ulaganja i zaštita kapaciteta koje koriste kućanstva, industrija i lokalne zajednice.
Škotski potez ne znači trajnu zabranu gradnje. Njegova je praktična posljedica da će se za najveće projekte prije novih odluka morati jasnije odrediti energetski, prostorni i okolišni uvjeti pod kojima mogu dobiti zeleno svjetlo.
