Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima kojima bi se u hrvatsko pravo prvi put uvele dionice s višestrukim pravom glasa. Riječ je o modelu u kojem dionice iste vrijednosti ne moraju nositi jednak broj glasova, pa osnivač ili ključni dioničar može zadržati snažniji utjecaj na upravljanje i nakon što društvo prikupi kapital prodajom dijela vlasništva.
Vlada je prijedlog uputila u prvo čitanje pod oznakom P.Z.E. 335 radi provedbe europske Direktive 2024/2810. Obrazloženje se naslanja na problem koji je čest kod rastućih poduzeća: vlasnici koji žele doći do novog kapitala često odustaju od izlaska na tržište jer razrjeđivanjem udjela riskiraju gubitak kontrole nad kompanijom.
Najviše deset glasova na jednu dionicu
Prijedlog dopušta najmanje dva roda dionica s različitim brojem glasova. Najveća glasačka snaga jedne povlaštene dionice bila bi ograničena omjerom 10:1 u odnosu na dionicu s najmanje glasova. Takav bi model bio dostupan i društvima koja već kotiraju te onima koja tek planiraju izlazak na uređeno ili multilateralno tržište, ali i neuvrštenim društvima.
Odluka o uvođenju takvih dionica ne bi bila stvar same uprave. Donosila bi se na glavnoj skupštini, a dioničari svakog roda čija su prava pogođena morali bi o njoj zasebno glasovati. Za produljenje višestrukog prava glasa predviđena je većina od najmanje tri četvrtine zastupljenog temeljnog kapitala.
Rokovi i zaštita manjinskih dioničara
Kod društava čijim se dionicama trguje, višestruko pravo glasa prestalo bi najkasnije deset godina nakon uvrštenja ili nakon naknadnog izdavanja takvih dionica. Statut može propisati i kraći rok, a produljenje bi bilo moguće najviše za pet godina po izmjeni statuta. Posebno pravilo predviđa da povlaštena glasačka prava prestaju prijenosom dionice.
U najosjetljivijim odlukama o imenovanju redovitog i posebnog revizora vlasnici dionica s više glasova ne bi mogli koristiti dodatnu glasačku težinu, nego bi glasovali prema nominalnoj vrijednosti svojih dionica. Društva bi uz to morala objavljivati strukturu kapitala, broj glasova po pojedinom rodu dionica, ograničenja prijenosa i glasovanja te identitet dioničara s višestrukim pravom glasa.
Poticaj tržištu kapitala, uz novo pitanje ravnoteže moći
Zagovornici promjene očekuju da će model domaćim društvima olakšati prikupljanje kapitala bez preseljenja u države koje već dopuštaju takve strukture. Vlada ga povezuje i s ciljem jačanja hrvatskog tržišta kapitala te smanjenjem oslanjanja poduzeća isključivo na bankovno financiranje.
Istodobno, uvođenje većih glasačkih prava otvara pitanje odnosa između osnivača i novih ulagatelja: netko može uložiti znatan kapital, a imati slabiji utjecaj na odluke od vlasnika manjeg udjela. Zato su ograničenje 10:1, vremenski rokovi, zasebno glasovanje rodova dionica i pojačane objave središnji dio predloženog kompromisa.
Ugovori o likvidnosti pod nadzorom Hanfe
Prijedlog istodobno izričito dopušta društvima sklapanje ugovora o pružanju likvidnosti za njihove dionice, uz primjenu pravila o zlouporabi tržišta i nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Cilj je suziti razliku između kupovne i prodajne cijene, smanjiti velike skokove cijena i povećati promet dionicama na tržištu.
Odbor za zakonodavstvo 16. rujna jednoglasno je podupro donošenje prijedloga, uz zahtjev za doradu pojedinih zakonskih formulacija. Prijedlog ostaje u redovitoj zakonodavnoj proceduri nakon prvog čitanja.
Dokumenti i snimka rasprave
Cijeli prijedlog zakona (P.Z.E. 335):
Saborska točka s videosnimkom rasprave:
Videosnimka je dostupna na službenoj stranici saborske točke iznad.
