Vojni i politički predstavnici okupili su se u Parizu kako bi razmotrili sigurnosni poredak u Libanonu nakon isteka sadašnjeg mandata mirovne misije UNIFIL krajem godine. U razgovorima sudjeluju Francuska, Libanon i Jordan, uz nastojanje da se ojača libanonska vojska i izbjegne sigurnosni vakuum na jugu zemlje.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom i jordanskim kraljem Abdullahom II. Središnje pitanje nije jednostavna zamjena jedne misije drugom, nego raspodjela odgovornosti između libanonskih institucija, međunarodnih partnera i mehanizama nadzora prekida neprijateljstava.
Libanonska vojska treba preuzeti veći teret
Planovi polaze od toga da bi libanonske oružane snage morale imati vidljiviju i trajniju ulogu na jugu. Za to su potrebni ljudi, oprema, obuka i stabilno financiranje, ali i politička potpora unutar zemlje u kojoj država desetljećima dijeli stvarnu moć s oružanim i političkim strukturama izvan redovnog zapovjednog lanca.
UNIFIL je dugo služio kao tampon i kanal komunikacije između strana, ali nije mogao sam ukloniti uzroke sukoba niti razoružati nedržavne skupine. Njegov odlazak ili smanjenje prisutnosti zato nosi rizik pogrešnih procjena, osobito ako se nadzor granice i prijava incidenata ne prenesu na vjerodostojan novi mehanizam.
Planirana šira donatorska konferencija odgođena je u okolnostima rata s Iranom i obnovljenih borbi Izraela i Hezbollaha. To je dodatno otežalo prikupljanje sredstava za libanonsku vojsku i obnovu područja pogođenih sukobima, dok se rok isteka mandata približava.
Pariški sastanak može uskladiti vojno planiranje, ali ne može nadomjestiti politički dogovor o uporabi sile na libanonskom teritoriju. Ključna otvorena pitanja ostaju tko će nadzirati primirje, kakva će ovlaštenja imati međunarodni promatrači i može li libanonska država uspostaviti jedinstveno sigurnosno zapovijedanje.
