Prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2026. iznosili su 17,3 milijarde eura, 15,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rashodi su dosegnuli 19 milijardi eura i povećani su za 2,1 milijardu eura, odnosno 12,2 posto.
Podaci pokazuju da je prihodna strana rasla brže od rashodne, ali je ukupni saldo opće države prema nacionalnoj metodologiji ipak ostao negativan. Manjak je iznosio 1,6 milijardi eura, što odgovara 1,6 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.
PDV i doprinosi nose najveći dio rasta
Prihod od poreza na dodanu vrijednost dosegnuo je 6,1 milijardu eura, 11,8 posto više nego godinu prije. Time je u pola godine ostvareno oko 47 posto godišnjeg plana. Na rast su utjecali osobna potrošnja, turistička aktivnost i više cijene, pa nominalno povećanje ne treba promatrati odvojeno od inflacije.
Prihodi od doprinosa porasli su 10,9 posto, na 3,1 milijardu eura. Prosječna bruto plaća iznosila je 2.163 eura i nominalno je bila 8,8 posto veća, dok je realni rast, nakon uračunavanja cijena, iznosio četiri posto. Prosječan broj registriranih nezaposlenih spustio se na 72.700.
Među većim rashodnim stavkama izdvajaju se mirovine s 4,9 milijardi eura te rashodi za zaposlene od 4,4 milijarde. Istodobno su prihodi iz europskih i drugih međunarodnih izvora dosegnuli 2,4 milijarde eura i gotovo se udvostručili, što je znatno popravilo ukupnu sliku prihoda.
Gospodarstvo je u prvom polugodištu poraslo 1,9 posto. Trgovina na malo povećana je 1,9 posto, industrijska proizvodnja 0,4 posto, građevinarstvo 2,8 posto, a broj turističkih noćenja 0,5 posto. Ti podaci upućuju na nastavak rasta, ali i na sporiju dinamiku u dijelovima gospodarstva koji bi trebali širiti poreznu osnovicu neovisno o potrošnji i cijenama.
Za ocjenu pune godine bit će presudno koliko će se prihodna dinamika održati u drugoj polovici 2026. te hoće li rast stalnih obveza, osobito plaća i mirovina, ostati usklađen s gospodarskim rastom i prihodima koji se mogu ponavljati i nakon završetka pojedinih europskih programa.
