Blok umirovljenici zajedno (BUZ) kritizira Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i optužuje instituciju da je tempiranjem objave usklađivanja mirovina nepotrebno zakinula umirovljenike, jer je povećanje aktualne vrijednosti mirovine od 2,68 posto odlučeno tek u ožujku, a ne ranije, iako su svi relevantni financijski i statistički podaci bili poznati najmanje desetak dana prije.
Odgoda isplate povećanja mirovina i reakcije predstavnika umirovljenika
BUZ smatra da se odluku o povećanju mirovina lako moglo donijeti ranije te tako omogućiti da se povećane mirovine i zaostatci za siječanj i veljaču isplate još u ožujku, čime bi se umirovljenicima pokazala veća pažnja i poštovanje u skladu s principima socijalne osjetljivosti.
Oni ističu da je tek ožujskom odlukom stvoren svojevrsni ‘legalni alibi’ za dodatno odgađanje isplate do travnja, prozivajući HZMO za formalnu legalnost, ali i za birokratsku hladnoću i manjak empatije prema tisućama starijih osoba, čime slabi povjerenje građana u institucije.
Organizacija BUZ dalje tvrdi da ovakav pristup nije tehničke, nego političke naravi, zbog čega prozivaju i članove Upravnog vijeća HZMO-a, posebno ističući neka imena koja prema njihovom mišljenju ne provode istinsku zaštitu interesa umirovljenika, već ‘poslušno’ slijede aktualnu vladinu politiku.
Porezni efekti i pitanje socijalne pravde
Jedan od dodatnih problema, prema BUZ-u, jest što će isplata triju povećanja odjednom nekim umirovljenicima privremeno povećati primanja toliko da će preći porezni prag, što znači da će dio novca koji im je namijenjen završiti kod države kroz poreze, što najviše pogađa one s najmanjim mirovinama, a dosezi socijalne države time postaju upitni.
Takva situacija, smatraju u BUZ-u, ne bi smjela biti dopuštena jer time država pokazuje manjak solidarnosti prema najugroženijoj skupini građana i umanjuje legitimitet svojeg djelovanja u očima javnosti, a pitanje mirovinskog usklađivanja pokazuje svu kompleksnost odnosa države i građana u starijoj dobi.
Kritika stope i povjerenja u institucionalnu zaštitu
Stopa usklađivanja od 2,68 posto ocijenjena je ‘mizernom’, a BUZ tvrdi da službena objašnjenja zvuče birokratski i daleko su od socijalno odgovornog pristupa, jer su životni troškovi umirovljenika i dalje visoki, posebno u vremenima inflacije i ekonomskih nestabilnosti.
Pitanje povjerenja u rad predstavnika umirovljenika u tijelima HZMO-a postaje ključno jer, prema BUZ-u, takvi predstavnici trebali bi biti korektiv političkih odluka umjesto što, kako navode, pasivno sudjeluju u provedbi politike vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem.
Na kraju, BUZ zaključuje da problem nije samo u iznosu jednokratnog povećanja, već u trajno prisutnom obrascu formalnog, ali socijalno neosjetljivog ponašanja državnih institucija prema umirovljenicima, koji traže samo pošten i dostojanstven tretman.
Tko drži do tradicije i morala, neće okretati glavu ni opravdavati kad država najslabije ostavlja kratkih rukava, a birokracija troši vrijeme da sakrije svoju nebrigu.
