Hrvatska je ponovno uvela obvezni vojni rok, a u prvoj generaciji očekuje se oko 800 ročnika, od kojih se više od polovice prijavilo dobrovoljno, dok je svakih deset ročnik žena, koja nisu obvezna na služenje.
Obuka novih vojnika održavat će se u tri vojarne diljem zemlje, gdje će se ročnici aklimatizirati i pridržavati stroge vojne discipline tijekom dvomjesečne obuke.
Uvjeti i prava vojnih ročnika
Vojni ročnici primat će mjesečnu naknadu od 1100 eura, a pristup mobilnim telefonima bit će im dopušten izvan obuke, što olakšava prilagodbu na vojni život.
Do sada su samo desetorica vojnih obveznika zatražila priziv savjesti, zbog čega umjesto vojne obuke služe četiri mjeseca civilne službe uz značajno nižu naknadu.
Motivi i regionalni kontekst ponovne vojne obveze
Obnovu vojnog roka u Hrvatskoj potaknuli su sigurnosni izazovi u susjedstvu, posebice rat u Ukrajini, što je navelo i druge zemlje regije poput Slovenije i Srbije na razmatranje ili najavu uvođenja sličnih mjera.
Program vojne obuke uključuje i suvremene vještine poput upravljanja dronovima i kibernetičke obrane, što odražava suvremene vojne izazove i potrebe sigurnosti.
Zbog povećanih vojnih aktivnosti Hrvatske i njenih saveznika, te sve intenzivnijeg naoružavanja, u regiji raste napetost i zabrinutost za sigurnost, što ističu i analitičari specijalizirani za Balkan.
Plan je da se godišnje obuči oko 4000 ročnika, čime se Hrvatska pridružuje desetak NATO članica koje su uvele obvezni vojni rok radi jačanja nacionalne obrane.
