Neovisna međunarodna istražna komisija o Ukrajini upozorila je pred Vijećem za ljudska prava UN-a da nastavak ruskih napada na kritičnu energetsku infrastrukturu povećava ranjivost civila uoči zime. U najnovijem izvješću navodi se da su ruske oružane snage tijekom zime 2025./2026. nastavile sustavne valove napada dok su se temperature spuštale i do 20 stupnjeva ispod ništice.
Prema navodima Komisije, milijuni civila ostali su suočeni s dugotrajnim prekidima opskrbe električnom energijom te nestašicom ili dugotrajnim izostankom grijanja. Istražitelji su, pozivajući se na svjedoke, naveli da su temperature u stanovima padale toliko da su mnogi razvili zdravstvene probleme, uključujući i psihološke poremećaje.
Predsjednik Komisije Erik Møse izjavio je da nastavak napada na energetsku infrastrukturu čini životne uvjete sve nepodnošljivijima za civile te da postoji bojazan da bi nadolazeću zimu moglo biti još teže izdržati.
Napadi i na ruskoj strani te bez potvrđenog prekida vatre
Komisija, koju je 2022. osnovalo Vijeće za ljudska prava radi istraživanja povreda ljudskih prava u kontekstu sukoba, navela je i da raspolaže informacijama o napadima ukrajinskih oružanih snaga na infrastrukturu u Ruskoj Federaciji i na područjima Ukrajine pod ruskom kontrolom. Prema tim informacijama, povećan je broj civilnih žrtava te je oštećena ili uništena civilna imovina.
Istražitelji su pritom istaknuli da te incidente nisu mogli istražiti zbog nemogućnosti pristupa i nedostatka informacija. U izvješću se navodi i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je prošlog tjedna rekao da je Kijev pristao ne napadati ruske energetske ciljeve te da je Moskva pristala učiniti isto. Zaraćene strane, međutim, nisu potvrdile takav energetski prekid vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je tek da je spreman poduzeti mjere deeskalacije ako to učini i Rusija, dok je Kremlj tu ideju nazvao dobrom.
Komisija se osvrnula i na položaj djece na okupiranim ukrajinskim područjima. Navela je da je nastava domovinskog odgoja vezana uz Rusiju postala obvezna već od treće godine života, dok su moduli vojne obuke obvezni od 14. godine.
Istražitelji su također ispitali regrutiranje stranaca u ruske oružane snage. Prema navodima Komisije, neki od njih bili su prevareni ili prisiljeni, uz obećanja o dobro plaćenim civilnim poslovima. Po dolasku u Rusiju, navodi se, bili su primorani potpisati ugovor s Ministarstvom obrane, a velika većina nije razumjela ni ruski jezik ni uvjete tih ugovora te su se ubrzo našli u borbama na prvoj crti bojišnice u Ukrajini.
