Hrvatska se priprema za uvođenje znatno strožih pravila zaštite djece na internetu, uključujući sustave elektroničke provjere dobi za pristup pojedinim digitalnim uslugama. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije objavilo je nakon današnjeg sastanka stručne radne skupine da se Hrvatska priprema za novi europski KIDS Act, koji bi trebao obuhvatiti društvene mreže, platforme za dijeljenje videozapisa, online igre, trgovine aplikacija te AI chatbotove i takozvane AI suputnike.
Nova europska pravila trebala bi veći dio odgovornosti prebaciti na same digitalne platforme. Pružatelji usluga morali bi dokazati da su njihovi proizvodi sigurni za djecu, dok bi snažniji sustavi provjere dobi trebali otežati maloljetnicima pristup sadržajima i uslugama za koje ne ispunjavaju dobne uvjete.
Hrvatska već ima sustav za digitalnu provjeru dobi
Hrvatska pritom ne kreće od nule. Članovima radne skupine predstavljen je postojeći model provjere dobi putem aplikacije mGrađani. Sustav se već koristi za provjeru punoljetnosti pri internetskoj prodaji alkohola i energetskih pića, a tehnički je zamišljen tako da trgovac ne dobiva osobne podatke kupca.
Korisnik unutar aplikacije potvrđuje zahtjev za provjeru, nakon čega sustav drugoj strani šalje samo informaciju ispunjava li osoba uvjet minimalne dobi. Trgovac tako ne mora dobiti ime, datum rođenja, OIB ili druge podatke korisnika. Ministarstvo taj model predstavlja kao način da se istodobno provjeri dob i zadrži minimalna razmjena osobnih podataka.
Sustav već koristi 60 trgovaca
Prema podacima Ministarstva, sustav provjere dobi trenutačno je u produkciji kod 60 trgovaca. Dosad je pokrenuto 2138 provjera dobi, od kojih je 728 završilo uspješnim izdavanjem tokena kojim se potvrđuje ispunjavanje dobnog uvjeta.
Aplikacija mGrađani istodobno je prešla 204.000 korisnika, dok cijeli sustav e-Građani koristi više od 2,3 milijuna ljudi. Ministarstvo zato postojeću državnu digitalnu infrastrukturu vidi kao moguću osnovu za širu primjenu elektroničkog dokazivanja dobi.
Što bi to značilo za društvene mreže i AI?
Najzanimljiviji dio najavljenog europskog okvira jest širina usluga koje bi trebao obuhvatiti. Uz društvene mreže i platforme za video, izričito se navode online igre, trgovine aplikacija, AI chatbotovi i AI companions, odnosno digitalni AI suputnici dizajnirani za dugotrajniju i osobniju komunikaciju s korisnikom.
To ne znači da je Hrvatska danas odlučila da će se građani u Instagram, TikTok, ChatGPT ili neku drugu konkretnu uslugu prijavljivati aplikacijom mGrađani. Konačna pravila tek se oblikuju na europskoj razini, a Hrvatska kroz radnu skupinu priprema svoje stavove za pregovore i moguću nacionalnu provedbu.
Tehnički princip, međutim, već postoji: digitalna usluga mogla bi dobiti potvrdu da korisnik pripada dopuštenoj dobnoj skupini bez potrebe da sama platforma dobije njegove pune identifikacijske podatke. Upravo je takvo dokazivanje dobi uz zaštitu privatnosti jedan od ključnih problema koje europski zakonodavci pokušavaju riješiti.
Habijan: Zaštita djece na internetu je prioritet
Ministar Damir Habijan poručio je da je zaštita djece u online okruženju prioritet Vlade te da bi radna skupina trebala identificirati pitanja oko kojih Hrvatska mora zauzeti stav u pregovorima o KIDS Actu. Uz samu provjeru dobi, pripremaju se i nacionalne mjere vezane uz prevenciju, edukaciju te podršku roditeljima i djeci.
Hrvatska pritom želi izbjeći situaciju u kojoj bi svaka država članica razvila potpuno različita pravila. Budući da se europski KIDS Act priprema kao uredba koja bi bila izravno primjenjiva u državama članicama, cilj je stvoriti zajednička pravila za digitalne platforme na razini cijele Europske unije.
Provjera dobi mogla bi postati standard interneta
Ako europski prijedlog bude usvojen u najavljenom obliku, provjera dobi mogla bi postati jedan od važnijih novih slojeva digitalnog identiteta na internetu. Umjesto današnjeg sustava u kojem je na mnogim stranicama dovoljno kliknuti da korisnik ima više od 18 godina ili upisati proizvoljan datum rođenja, platforme bi morale koristiti pouzdanije metode.
Za Hrvatsku će zato jedno od ključnih pitanja biti može li se postojeći model mGrađani povezati s europskim sustavima na način koji omogućuje jednostavnu provjeru dobi bez stvaranja novih baza osobnih podataka kod privatnih kompanija. Današnje predstavljanje radnoj skupini pokazuje da država upravo u tom smjeru već testira praktično rješenje.
