Tijekom kratkog primirja proglašenog povodom pravoslavnog Uskrsa i Ukrajina i Rusija tvrde da je druga strana počinila na tisuće kršenja. Ukrajinska vojska navodi 2.299 ruskih kršenja od početka primirja, dok rusko ministarstvo obrane optužuje ukrajinske snage za 1.971 kršenje, uključujući pokušaje protuudara u regiji Dnipropetrovsk.
Primirje je počelo u subotu u 16:00 po lokalnom vremenu i trebalo je obilježiti uskrsne blagdane kao razdoblje smirivanja borbi. Umjesto toga, obje strane izvještavaju o intenzivnim napadima, osobito dronovima, te o međusobnim optužbama za nepoštivanje dogovora.
Optužbe za napade i stanje na bojišnici
Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske snage tijekom primirja izvele 28 napada i gotovo 2.000 udara dronovima, premda, prema njihovim navodima, nisu korištene bombe ni rakete. U sjevernoj regiji Sumy, koja graniči s Rusijom, lokalne vlasti izvijestile su da je ruski dron pogodio vozilo hitne pomoći i ranio troje medicinara.
Rusko ministarstvo obrane, s druge strane, navodi da je Ukrajina tijekom noći izvela tri napada na položaje u području Pokrovsk i mjesta Otradne u regiji Dnipropetrovsk. Također tvrdi da su četiri pokušaja ukrajinskog napredovanja u regijama Sumy i Donjeck bila „osujećena“.
Političke poruke i razmjena zarobljenika
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je ovog tjedna jednostrano proglasio uskrsno primirje, nakon što je odbijao ponovljene ukrajinske prijedloge za privremeni prekid borbi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da će ukrajinske snage odgovoriti „simetrično“ na svaki ruski napad tijekom primirja te je Uskrs nazvao „vremenom mira“.
Zelenski je izrazio nadu da bi se primirje moglo produljiti kako bi se olakšali mirovni pregovori, koji su gotovo stali nakon izbijanja rata na Bliskom istoku. Rusija je, međutim, odbila tu ideju i najavila nastavak napada od ponedjeljka. Unatoč napetostima, obje su strane u subotu objavile da su razmijenile po 175 ratnih zarobljenika, uključujući po sedam civila.
Sukob koji traje od 2022. ostavlja i ukrajinske civile i vojnike s vrlo niskim očekivanjima od ovakvih kratkih primirja. Kijev već dugo zagovara šire i trajnije primirje kao prvi korak prema okončanju invazije, dok Moskva inzistira da se najprije postigne mirovni sporazum, što potiče sumnje u njezinu spremnost na stvarni prekid borbi.
