Neformalni samit čelnika Europske unije na Cipru pokazao je da izostanak mađarskog premijera Viktora Orbána ne uklanja ključne probleme Unije. Razlike među državama članicama oko pitanja Ukrajine, energetike i proračuna tijekom dvodnevnog sastanka postale su još vidljivije, unatoč početnoj opuštenoj atmosferi.
Podjele oko Ukrajine i energetike
Prva razilaženja pojavila su se oko budućeg statusa Ukrajine. Dio država traži ubrzano članstvo te zemlje u EU, dok drugi pozivaju na oprez. Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je da ulazak Ukrajine u skorije vrijeme nije realan, podsjećajući na dugotrajnost hrvatskog pristupnog procesa. Na sastanku je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ni rasprava o energetici nije donijela konkretne odluke. Čelnici su razgovarali o mjerama za ublažavanje posljedica globalnog energetskog šoka povezanog s ratom na Bliskom istoku, no odluke su odgođene. Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides najavio je da će ministri financija u idućim tjednima pripremiti prijedloge, dok Europska komisija upozorava na moguće nestašice avionskog goriva i potrebu dijeljenja strateških rezervi među državama.
Sporni proračun i upozorenje uoči lipnja
Drugi dan samita bio je posvećen proračunu. Nizozemski premijer Rob Jetten i njemački kancelar Friedrich Merz zalažu se za smanjenje i modernizaciju proračuna, dok zemlje poput Poljske traže veća izdvajanja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi rezovi oslabili Uniju, poručivši da države moraju birati između većih doprinosa i manjeg kapaciteta potrošnje. Talijanska premijerka Giorgia Meloni pregovore je opisala kao iznimno teške, a dodatne napetosti izazvalo je pitanje otplate sredstava iz fonda za oporavak nakon pandemije.
Dio čelnika istaknuo je drukčiju atmosferu bez Orbána. Poljski premijer Donald Tusk govorio je o olakšanju, no ubrzo se pokazalo da razlike među državama nisu nestale, nego su postale još jasnije. Sastanak na Cipru bio je neformalan i bez konkretnih odluka, ali je poslužio kao upozorenje uoči formalnog samita u Bruxellesu u lipnju, na kojem se očekuju najteže rasprave.
Ovaj samit još je jednom pokazao koliko je današnja Europska unija opterećena unutarnjim proturječnostima i nejasnim prioritetima. Dok Ursula von der Leyen traži „više Europe“, europsko je gospodarstvo godinama pritisnuto složenom regulacijom i političkim projektima koji nisu donijeli očekivani rast. U takvom okruženju raste i važnost suverenističkih politika kakve zagovara Viktor Orbán, koje traže veći naglasak na nacionalnim interesima i manju centralizaciju moći u Bruxellesu.
Istodobno, istupi čelnika poput Donalda Tuska pokazuju da se dio političke elite i dalje više bavi traženjem krivaca nego rješavanjem strukturnih problema. Umjesto straha od „novih Orbána“, Unija bi se morala suočiti s činjenicom da sadašnji model upravljanja teško odgovara različitim potrebama 27 država, što se na samitu na Cipru jasno vidjelo na primjerima Ukrajine, energetike i proračuna.
