Rat koji je pokrenula administracija Donalda Trumpa u Iranu dodatno učvršćuje stav Sjeverne Koreje da je posjedovanje nuklearnog oružja ključno za sigurnost i opstanak režima.
Poruka s razarača
Kim Jong-un osobno je pratio lansiranje rakete sjevernokorejskog razarača, ističući da naoružavanje brodova nuklearnim oružjem napreduje zadovoljivom brzinom, što šalje snažnu poruku izvan granica njegove zemlje.
Ova izjava i testiranje su se dogodili u vrijeme dok Sjedinjene Države i Izrael izvršavaju zračne napade na Iran, kojeg je Trump optužio za približavanje posjedovanju nuklearnog oružja.
Opstanak režima kao prioritet
Izbijanje sukoba na Bliskom istoku dodatno je ojačalo odlučnost Sjeverne Koreje u izgradnji nuklearnog arsenala, koji za Kima Jong-una i njegovu dinastiju predstavlja ključ jamstva opstanka režima.
Stručnjaci smatraju da Kim smatra kako je Iran bio meta zbog nedostatka nuklearne obrane, što dodatno opravdava sjevernokorejski program naoružanja usprkos međunarodnim sankcijama i pritiscima na denuklearizaciju.
Sjeverna Koreja provodi nuklearni program od 2006. godine, a smatra se da posjeduje oko 50 bojevih glava s mogućnošću proizvodnje dodatnih 40, no postoje sumnje u njihovu tehničku sposobnost i doseg raketa.
Kimova strategija uključuje nuklearno odvraćanje kao glavni sigurnosni prioritet, a uz savezništvo s Rusijom i Kinom izbjegava sudbinu drugih režima koji su bez ovoga doživjeli pad.
Diplomatski manevri i pregovori
Sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je zračne napade na Iran kao nelegalnu agresiju, ali bez izravnog prozivanja Trumpa, čime su ostavili prostor za mogući nastavak pregovora o nuklearnom oružju ukoliko SAD prihvati status Sjeverne Koreje kao nuklearne sile.
Kim Jong-un je izrazio spremnost na dobre odnose sa SAD-om ako američka administracija ukine svoju konfrontacijsku politiku i prizna trenutni status zemlje.
Podijeljeni analitički pogledi
Dok neki stručnjaci vjeruju da sukob u Iranu smanjuje šanse za sporazum o denuklearizaciji, drugi smatraju da bi težnja za opstankom režima i osobni odnosi Kima i Trumpa mogli otvoriti vrata novim pregovorima.
Upravo je nemogućnost denuklearizacije Sjeverne Koreje naglašena kao činjenica, jer država raspolaže brojnim nuklearnim lokacijama, što čini pregovaračku poziciju Kima znatno jačom u odnosu na Iran.
Nagađa se da bi naredni susret između Kima Jong-una i Donalda Trumpa, potencijalno tijekom Trumpova posjeta Kini, mogao biti prilika za pregovore u kojima će Kim nastupiti s jasnim ciljem osiguravanja sigurnosnih jamstava.
Povijest pokazuje da posjedovanje nuklearnog oružja, a ne samo njegova težnja, ostaje glavni instrument za očuvanje suvereniteta pojedinih režima u suvremenom geopolitičkom kontekstu.
