Rusija danas oko 90% sankcionirane tehnologije uvozi iz Kine, izvijestio je Bloomberg, pozivajući se na osobe upoznate sa službenom statistikom. Riječ je o naglom rastu u odnosu na otprilike 80% godinu ranije, unatoč nastojanjima predsjednika Vladimira Putina da kroz politiku „tehnološkog suvereniteta“ smanji ovisnost o inozemnim dobavljačima.
Prema tim izvorima, pooštrene sankcije Europske unije dodatno su ograničile preostale kanale preko kojih je Rusija mogla izravno nabavljati zapadnu tehnologiju. Time je trgovina preusmjerena prema Pekingu, što povećava gospodarsku težinu Kine u odnosu na Moskvu.
Preusmjeravanje trgovine i rast kineskog utjecaja
Više od četiri godine zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini preoblikovale su ruske trgovinske tokove. Prema podacima ruskog Gajdar instituta, Kina je prošle godine kupila 27% cjelokupnog ruskog izvoza i osigurala 36% ruskog uvoza. Istodobno je udio Rusije u kineskom izvozu pao s 3,2% na 2,7%, što je razina usporediva s Meksikom i višestruko manja od udjela Sjedinjenih Država.
Bloomberg navodi da su dužnosnici EU-a svjesni kineske uloge u opskrbi Rusije robom dvojne namjene, pa i geoinformacijama koje se mogu koristiti u ratnim operacijama. Ipak, europske vlade oklijevaju uvesti ozbiljnije sankcije Pekingu zbog straha od gospodarske odmazde.
Ekonomistica Elina Ribakova iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju izjavila je za Deutsche Welle da je Kina daleko najveći trgovinski partner Rusije, dok je Rusija tek manji dio kineskog izvoza. Dodala je i da je Kina pomogla Rusiji da neizravno dođe do robe zapadnog podrijetla, osobito proizvoda dvojne namjene.
Ovisnost o uvozu i pad ukupne trgovine
Zsolt Darvas iz briselskog think tanka Bruegel ocjenjuje da Rusija, unatoč svojoj veličini, nema kapacitete potpune samodostatnosti te ključne proizvode mora nabavljati izvana, sve više upravo iz Kine.
Istodobno, ukupna trgovina između Rusije i Kine u 2025. prvi je put od početka rata zabilježila pad. Prema kineskim carinskim podacima, razmjena je pala za 6,5% na 1,63 bilijuna juana (234 milijarde dolara). Kineski izvoz u Rusiju smanjen je za 3,4% na godišnjoj razini, dok je ruski izvoz u Kinu pao za 9,9%.
Prema izvorima na koje se poziva Reuters, taj je pad izazvao zabrinutost u Kremlju. Navodi se da je Vladimir Putin tijekom posjeta Pekingu planirao od predsjednika Xija Jinpinga zatražiti da se ne dopusti daljnje smanjenje trgovinskih volumena, budući da je rusko gospodarstvo postalo kritično ovisno o toj razmjeni.
