Europska unija gubi gotovo 500 milijuna eura dnevno zbog rasta cijena fosilnih goriva koje je pokrenuo rat u Iranu i blokada Hormuškog tjesnaca, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.
U prvih 60 dana sukoba, račun za uvoz fosilnih goriva porastao je za više od 27 milijardi eura, „bez ijednog dodatnog molekula energije“, rekla je von der Leyen, naglasivši da je riječ o izravnom trošku za gospodarstva država članica.
Blokada Irana prijeti globalnim tokovima nafte i plina
Prema pisanju Wall Street Journala, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump naložio je svojim suradnicima da se pripreme za dugotrajnu blokadu Irana, s ciljem jačeg pritiska na gospodarstvo te zemlje ograničavanjem brodskog prometa prema iranskim lukama i iz njih.
Takav pristup dodatno ugrožava promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu kojom prolazi oko četvrtine svjetske trgovine naftom te znatne količine prirodnog plina i gnojiva. Zatvaranje ili otežan prolaz tim koridorom automatski podiže cijene na svjetskim tržištima, a posljedično i u Europskoj uniji.
Plan elektrifikacije i ulaganje u domaću energiju
Von der Leyen krizu u Perzijskom zaljevu predstavlja kao dokaz da EU mora ubrzati smanjenje ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima i brže jačati domaću proizvodnju energije. „Put naprijed je jasan. Moramo smanjiti preveliku ovisnost o uvozu i povećati našu domaću, pristupačnu i čistu energetsku ponudu – od obnovljivih izvora do nuklearne energije, uz poštivanje tehnološke neutralnosti“, poručila je.
Europska komisija do ljeta će predstaviti Plan za elektrifikaciju s ambicioznim ciljem na razini cijele Unije, a prema nacrtu dnevnog reda koji je vidio Politico, dokument bi trebao biti objavljen 10. lipnja, zajedno sa širom strategijom jačanja energetske sigurnosti.
Predsjednica Komisije ponovno je pozvala na ubrzano usvajanje paketa za elektroenergetske mreže, koji treba modernizirati infrastrukturu kako bi se mogla primiti veća količina energije iz obnovljivih izvora i odgovoriti na rastuću potrošnju električne energije. Istaknula je i potrebu bolje koordinacije među državama članicama oko zaliha dizelskog goriva i kerozina, puštanja naftnih rezervi na tržište te upravljanja proizvodnjom u rafinerijama, kao dio šireg odgovora Bruxellesa na aktualnu energetsku krizu.
