Prehrana starijih osoba u Hrvatskoj najčešće nije uravnotežena, što uključuje prekomjernu konzumaciju bijelog kruha i rafiniranih šećera, upozorava nutricionistica Margita Zlatić Crnković, zbog čega je važno ukazati na praktične i cjenovno prihvatljive prehrambene smjernice za umirovljenike.
Praktična rješenja za zdravi doručak
Izazov planiranja zdravih obroka za starije osobe dodatno otežavaju niske mirovine, pa se umjesto idealnih kombinacija poput zobene kaše s voćem predlažu dostupnije opcije poput šnite integralnog kruha sa sirnim namazom i šalicom jogurta, što osigurava više vlakana i proteina u usporedbi s bijelim kruhom i šunkom.
Starije osobe često unose nedovoljno voća i povrća, koje su bogate antioksidansima i važne za probavni te imunološki sustav; nutricionistica savjetuje pripremu kompota bez šećera ili mekanih juha u slučaju problema sa žvakanjem, jer takva hrana poboljšava zdravlje bez velikog troška.
Topli obroci i važnost tekućine u prehrani
Za glavni obrok dana preporučuje se juha na bazi kosti bogata kolagenom zbog blagotvornog djelovanja na zglobove i općenito zdravlje, uz dodatak žitarica poput riže, krumpira, te dijelove mesa ili ribe, dok suhi i hladni ručkovi ne zadovoljavaju nutritivne potrebe starijih osoba.
Večera treba biti lagana, primjerice juha s omletom ili salata s mahunarkama, kako bi se olakšala probava i osigurala dostatna količina bjelančevina; uz to, važan je i dovoljan unos vode tijekom dana, jer dehidracija kod starijih može dovesti do zdravstvenih komplikacija.
Osim dobro osmišljenih obroka, nužno je naglasiti važnost redovitosti u prehrani, raznovrsnosti namirnica i prilagodbe načina pripreme, što može značiti kuhanje na pari ili kuhanje sa manje soli te izbjegavanje industrijskih prerađevina, koje su često bogate aditivima štetnim za zdravlje starijih ljudi.
Važno je osvijestiti društvo o potrebi poboljšanja dostupnosti zdravih namirnica umirovljenicima, poput subvencija ili programa edukacije, kako bi se dugoročno smanjio broj kroničnih bolesti koje su povezane s lošom prehranom u starijoj dobi.
Ne bi se smjelo dogoditi da su naši stariji sugrađani prisiljeni birati između zdravlja i onog što mogu platiti na akciji, a država i društvo trebaju više napraviti da se omogući pristojna prehrana na dostojanstven način.
Prava šteta što se toliko priča o zdravoj prehrani, a malo toga se konkretno mijenja za one koji su najranjiviji i koji su cijeli život radili, a sad moraju brojati svaku kunu za hranu.
