Za prosječnu godišnju plaću u Hrvatskoj danas je moguće kupiti manje od četiri kvadrata stana, pokazuje najnovija analiza tržišta nekretnina. Podaci Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta u Zagrebu otkrivaju da se u većini županija stanovanje smatra nepriuštivim.
Riječ je o publikacijama o pregledu tržišta nekretnina za 2024. i 2025. godinu, predstavljenima na stručnom skupu u Zagrebu. Analiza polazi od prosječnog godišnjeg dohotka zaposlenih građana i uspoređuje ga s cijenama stanova po jedinicama lokalne samouprave.
Prosječni građanin može kupiti 1,8 do 3,9 kvadrata
Prema izračunima, trenutno zaposleni građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti između 1,8 i 3,9 četvornih metara stambenog prostora. To znači da je za standardan stan od 60 ili 70 kvadrata potrebno više desetaka godina prosječnih zarada, ako se gleda bez kredita i ostalih troškova života.
Ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić navodi da je stanovanje u Hrvatskoj u većini slučajeva nepriuštivo i da je priuštivo tek u najnerazvijenijim sredinama s manjim brojem stanovnika i slabijom potražnjom.
“Analiza je pokazala da trenutno zaposleni građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti između 1,8 i 3,9 četvornih metara stambenog prostora”, istaknula je Rašić. Dodala je da je među prvih 87 gradova i općina s najmanje priuštivim stanovanjem isključivo priobalje i otoci, dok se glavni grad nalazi tek iza tog popisa.
Zagreb je na 88. mjestu, a njegov prosječni stanovnik svojim prosječnim godišnjim dohotkom može kupiti nešto više od pet kvadrata stana. I taj je podatak pokazatelj visokih cijena, iako je glavni udar nepriuštivosti koncentriran na obalu.
Vlada računa na paket zakona, stručnjaci upozoravaju na ograničen utjecaj na tržište
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da se rješenje traži kroz Nacionalni plan stambene politike. Plan predviđa osam zakona, a glavni, Zakon o priuštivom stanovanju, usvojen je prošli tjedan. Preostaje još donošenje Zakona o najmu stanova.
“Uvjereni smo da će tim zakonima i podzakonskim aktima i javnim pozivima upućenim našim sugrađanima doći do stabilizacije cijena nekretnina na hrvatskom tržištu, prije svega onih namijenjenih stanovanju”, poručio je Bačić.
Velike razlike u cijenama između obale i kontinenta ministar povezuje s razvojem turizma. Najavio je mjere za ograničavanje kratkoročnog najma, koji je snažno utjecao na rast cijena stanova u turističkim središtima. Prema njegovim riječima, uveden je porez na nekretnine, a Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada dodatno je ograničeno korištenje stambenog prostora u višestambenim zgradama za apartmane, uz povećanje paušala za kratkoročni najam.
Bačić je istaknuo da je u 2025. došlo do 50 posto većeg broja rješenja za dugoročni najam, što pripisuje izmjenama provedenima krajem 2024. godine. Unatoč tome, smatra da to nije dovoljno bez daljnjeg jačanja regulacije kroz Zakon o priuštivom stanovanju i Zakon o najmu stanova, kako bi se stabilizirala pozicija dugoročnog najma.
S druge strane, Ivana Rašić upozorava da je na tržište “teško utjecati”. Ističe da su vladine mjere usmjerene na povećanje priuštivosti stanovanja, bilo kroz kupnju bilo kroz najam, ali naglašava da će se stvarni učinci vidjeti tek ako se mjere doista provedu na terenu.
“Za pretpostaviti je da će učinci tih mjera ipak imati pozitivan utjecaj na priuštivost stanovanja. Dakle, stanovanje će određenim skupinama stanovništva postati povoljnije ako Vlada stvarno provede te mjere i ako te mjere zažive u praksi”, poručila je Rašić.
Na skupu je istaknuto i da je promet nekretninama u Hrvatskoj ponovno pao, dok cijene i dalje rastu. Kao razlozi navode se globalna kretanja, posebice rast cijena energenata te posljedično građevinskih proizvoda i usluga. Najskuplje nekretnine i dalje su na obali i u Gradu Zagrebu, ne samo stanovi i kuće, nego i građevinsko i poljoprivredno zemljište.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir upozorio je na pad ritma izdavanja građevinskih dozvola. U veljači je, prema njegovim riječima, izdano oko 15 posto manje dozvola nego u istom mjesecu prethodne godine, što smatra signalom za buduća kretanja u gradnji.
Uhlir naglašava da je građevinska industrija po svojoj prirodi spora, s rokovima od tri do pet godina za realizaciju jednog stambenog projekta, te da je zbog toga važno da država aktivira sve poluge koje ima na raspolaganju.
“Tržište ide svojim putem. Privatni investitori će i dalje tražiti zemljište, pokušati naći što skuplju investiciju i imati što bolju zaradu. Međutim, država mora brinuti o onima koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje”, poručio je Uhlir, istaknuvši da upravo nova stambena politika i zakoni trebaju popuniti taj jaz između tržišnih cijena i mogućnosti građana.
