Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od vlade izradu plana za zaštitu kritične infrastrukture i najosjetljivijih lokacija obrambene industrije od napada dronovima i kibernetičkih napada. Nalog je objavljen nakon sastanka s čelnicima parlamentarnih stranaka u Elizejskoj palači 18. rujna.
Macron je rekao da se posljednjih tjedana pojačala prijetnja Europi i Francuskoj, osobito ruska hibridna prijetnja. Francuske sigurnosne i obavještajne službe političkim su čelnicima predstavile procjenu ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku te njihovih posljedica za nacionalnu sigurnost i svakodnevni život građana.
Zaštita elektrana, mreža i obrambenih pogona
Elizejska palača zasad nije objavila popis objekata ni rok za dovršetak plana. Pojam kritične infrastrukture uobičajeno obuhvaća energetiku, telekomunikacije, promet, vodoopskrbu, zdravstvene i digitalne sustave, dok je Macron izričito spomenuo najosjetljivije lokacije francuske obrambene industrijske i tehnološke baze.
Takva zaštita ne svodi se samo na protudronske sustave. Ona uključuje otkrivanje i ometanje bespilotnih letjelica, fizičko osiguranje objekata, kibernetičku obranu industrijskih sustava, zaštitu opskrbnih lanaca te planove za nastavak rada u slučaju sabotaže ili većeg prekida.
Francuski ministar unutarnjih poslova okupio je prefekte sigurnosnih zona kako bi podigli razinu pripravnosti. Macron je najavio i ubrzavanje mjera protiv stranog upletanja, podsjetivši na ulogu službe VIGINUM, osnovane za otkrivanje i suzbijanje stranih operacija digitalne manipulacije informacijama.
Što se podrazumijeva pod hibridnim napadima
Europska unija hibridne aktivnosti opisuje kao kombinaciju sabotaže, kibernetičkih napada, dezinformiranja, upletanja u demokratske procese, pritiska na infrastrukturu i drugih djelovanja koja ostaju ispod praga otvorenog oružanog napada. Upravo ta nejasna granica otežava atribuciju i zajednički odgovor država.
Europske vlasti posljednjih su tjedana prijavljivale incidente s dronovima, pokušaje sabotaže i nadzor obrambenih objekata. Neke su nacionalne istrage za pojedine slučajeve javno povezale odgovornost s Rusijom, dok drugi događaji još nisu razjašnjeni. Zbog toga je važno razlikovati potvrđene nalaze istraga od političkih procjena prijetnje.
Macron je poručio da Francuska neće biti zastrašena i da napadi neće ostati bez odgovora. Optužio je Moskvu da pritiskom na europske države pokušava oslabiti njihovu potporu Ukrajini, ustvrdivši da je sigurnost Europe izravno povezana s ishodom rata.
Francuski plan uklapa se u širi europski odgovor
Macronova najava stigla je dva dana nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila zajednički europski mehanizam za odgovor na incidente s dronovima, sabotaže i kibernetičke napade. Ideja je da države članice mogu brzo sazvati zajedničke konzultacije i uskladiti političke, sigurnosne i gospodarske mjere.
Francuska već provodi Nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti za razdoblje 2026.–2030., koja zaštitu infrastrukture i jačanje otpornosti postavlja među glavne ciljeve. Novi plan trebao bi povezati kibernetičku obranu s fizičkom zaštitom od dronova i sabotaže.
Pred vladu sada dolazi osjetljiv zadatak: povećati sigurnost bez paraliziranja civilne infrastrukture, pretjeranog tajenja i slabljenja demokratskog nadzora. Koliko će plan biti učinkovit ovisit će o tome hoće li Francuska objaviti jasne prioritete, odgovornosti i standarde te osigurati suradnju države i privatnih operatora ključnih sustava.
