Sukob između Irana i Izraela, u kojem od 28. veljače sudjeluju i Sjedinjene Američke Države, prerastao je u globalno pitanje. Sve strane trpe gubitke, a napetosti se prelijevaju na cijeli Bliski istok i šire. Ipak, odnosi dviju država nisu uvijek bili ovako neprijateljski.
Nekadašnji pragmatični odnosi Teherana i Tel Aviva
U prošlosti su Iran i Izrael imali znatno drukčiji, pragmatičan odnos. U razdobljima kada su regionalne prijetnje dolazile iz drugih smjerova, suradnja je bila moguća i korisna objema stranama. Interesi sigurnosti, trgovine i energetike često su prevladavali ideološke razlike.
Takvi odnosi pokazivali su da je na Bliskom istoku moguće graditi partnerstva čak i među državama koje danas izgledaju potpuno nespojivo. No promjene vlasti, revolucije i preokreti u regionalnim savezima postupno su taj odnos pretvorili u otvoreno neprijateljstvo.
Od suradnje do otvorenog rata
Danas su Iran i Izrael suprotstavljene strane u nizu sukoba, izravnih i posrednih. U sukobu sudjeluje i SAD, dok se ostatak svijeta suočava s posljedicama na energetskim tržištima, sigurnosnim politikama i unutarnjoj stabilnosti brojnih država.
Izraelska politika, osobito prema regiji, dovela je do toga da Izrael ima sve više neprijatelja u svijetu, posebno u Europi, gdje raste nezadovoljstvo njegovim potezima. Istodobno, Iran nastoji iskoristiti trenutak i učvrstiti svoju poziciju, svjestan da mu sadašnje okolnosti daju određenu stratešku prednost u odnosu na ranija desetljeća.
Razvoj odnosa, od nekadašnje suradnje do današnjeg rata, pokazuje koliko brzo geopolitički interesi mogu promijeniti lice Bliskog istoka – i koliko skupo svijet plaća takve preokrete.
