UŽIVO Vijesti iz Hrvatske i svijeta!

Španjolska vlada najavila je da će ovog utorka od Europske unije službeno zatražiti raskid Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Istodobno, Hrvatska je među državama koje se tom potezu protive, svrstavajući se uz one koji žele zadržati postojeće odnose s Izraelom.

Španjolski premijer Pedro Sánchez poruku je iznio na predizbornom skupu u Gibraleónu, poručivši da zemlja koja, kako tvrdi, “krši međunarodno pravo” ne može biti partner Unije. Naglasio je da je Španjolska “prijatelj Izraela”, ali da se oštro protivi postupcima vlade Benjamina Netanyahua, osobito nakon najtežih napada na Libanon od početka ofenzive.

Sánchez poziva da EU raskine sporazum i poručuje: “Nemamo ništa protiv naroda Izraela, naprotiv. Ali vlada koja krši međunarodno pravo ne može biti naš partner. Recimo ‘ne’ ratu.” Njegov cilj je da Madrid postane predvodnik struje koja traži jači pritisak na izraelsku vladu, dok istodobno Europska unija pokazuje duboku podijeljenost i slabost u vanjskoj politici.

EU je najveći trgovački partner Izraela, s razmjenom većom od 45 milijardi eura godišnje, pa bi prekid suradnje imao ozbiljne ekonomske i političke posljedice. Prijedlog Španjolske podržavaju Belgija, Slovenija, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Portugal i Švedska. Protiv su, među ostalima, Hrvatska, Bugarska, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija i Litva.

Istodobno, pritisak na Bruxelles dolazi i s ulice. Građanska inicijativa “Pravda za Palestinu” prikupila je više od milijun potpisa diljem Europe, čime je Europska komisija obvezana razmotriti pitanje prekida sporazuma. U pozadini ostaje činjenica da Izrael ima sve više neprijatelja u svijetu, osobito u Europi, dok palestinski civili posljednjih godina sve više preuzimaju ulogu žrtve kakvu su desetljećima imali Izraelci.

Sukob na relaciji Madrid – Jeruzalem traje mjesecima: nakon Sánchezovih optužbi o “gaženju” ljudskih prava, Benjamin Netanyahu uzvratio je tvrdnjom da Španjolska vodi “diplomatski rat” protiv njegove zemlje. U takvoj atmosferi, današnja Europska unija ponovno pokazuje da je nesposobna govoriti jednim glasom i voditi ozbiljnu vanjsku politiku.

Norveška želi do ljeta 2026. postići dogovor s novom vladom države Mađarske o raspodjeli oko 254 milijuna eura sredstava iz EGP fondova za razdoblje 2021.–2028. Nakon godina zastoja, taj bi aranžman mogao označiti svojevrsni reset odnosa dviju država, ali i novi test odnosa između nacionalne suverenosti i uvjeta koje postavljaju donatori.

Norveška, zajedno s Islandom i Lihtenštajnom, kroz EGP fondove formalno želi smanjiti ekonomske i socijalne razlike u Europi. No uz to se sve snažnije vežu politički uvjeti: jačanje „demokratskih institucija“, „vladavine prava“, „ljudskih prava“ i različitih oblika jednakosti. Norveški dužnosnici otvoreno tvrde da su ti principi u Mađarskoj pod pritiskom, pa sredstva smatraju „potrebnijima nego ikad“.

Dio novca unaprijed je namijenjen civilnom društvu, a njime bi upravljale neovisne zaklade, izvan izravne kontrole države. One bi financirale projekte socijalne uključenosti, regionalnog razvoja i okolišnih inicijativa. Upravo tu se otvara ključno pitanje: tko stvarno odlučuje o prioritetima – izabrana vlast ili mreža organizacija koje odgovaraju donatorima?

U prethodnom razdoblju Mađarska uopće nije dobila sredstva iz EGP fondova jer je 2021. došlo do prekida pregovora. Vlada je tada inzistirala da država ima nadzor nad raspodjelom sredstava za civilni sektor, dok su donatorske zemlje tražile potpuno neovisno upravljanje. Zbog izostanka kompromisa, Budimpešta je odustala od oko 75 milijardi forinti (više od 200 milijuna eura).

Mađarska je optuživala Norvešku da financira politički pristrane organizacije, dok je Oslo govorio o pritisku na nevladine udruge. Sada izvješća sugeriraju da je nova mađarska vlast prihvatila ključne elemente okvira donatora, uključujući neovisni nadzor nad civilnim fondovima. Dio programa već je pokrenut, a puni dogovor trebao bi potpisati novi mađarski premijer.

Ako se sporazum zaključi, sredstva će zasigurno pomoći razvojnim projektima u Mađarskoj. No otvoreno ostaje pitanje cijene: u kojoj će mjeri nacionalna politika moći samostalno određivati prioritete, a u kojoj će ih krojiti uvjeti iz inozemstva, pod krinkom pomoći i „europskih vrijednosti“.

• Trump nudi, kako kaže, „vrlo pošten i razuman dogovor“, ali pritom prijeti uništenjem iranske infrastrukture

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će njegovi predstavnici u ponedjeljak navečer stići u Islamabad na novi krug pregovora s Iranom. Riječ je o pokušaju da se pronađe rješenje za okončanje rata koji je započeo 28. veljače napadima SAD-a i Izraela na Iran.

Prvi krug razgovora u pakistanskoj prijestolnici završio je bez opipljivih rezultata, a vrijeme istječe jer primirje između dviju država završava u srijedu. U središtu prijepora nalazi se ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih plovnih ruta za svjetsku trgovinu naftom.

Iran je u petak poručio da otvara tjesnac, što je protumačeno kao znak napretka u tihim diplomatskim naporima. No već u subotu Teheran je povukao tu odluku nakon što je Trump poručio da će Sjedinjene Države blokirati iranske luke dok se ne postigne mirovni sporazum.

Nakon toga najmanje su dva broda prijavila pucnjavu pri približavanju Hormuzu. Trump je to nazvao „potpunim kršenjem“ primirja i javno optužio Iran da je ispalio hice u tjesnacu, čime je dodatno zaoštrio retoriku uoči nastavka pregovora.

Trump tvrdi da SAD nudi „vrlo pošten i razuman dogovor“ te izražava nadu da će ga Iran prihvatiti. Istodobno upozorava da će, u suprotnom, Sjedinjene Države „uništiti svaku elektranu i svaki most u Iranu“.

Takav pristup pokazuje da Washington kombinira diplomatske kanale s otvorenim prijetnjama vojnom silom. Iran, s druge strane, koristi kontrolu nad Hormuškim tjesnacem kao ključnu polugu u pregovorima, svjestan da bi svako zatvaranje tog prolaza moglo izazvati globalne potrese na energetskim tržištima i dodatno ojačati njegovu stratešku poziciju.

• Anonimno pismo u Supetru prozvalo je više osoba zbog navodne prodaje droge među mladima
• Gradonačelnica Ivana Marković pismo je isti dan proslijedila policiji i traži da se sve provjeri službenim putem
• Roditelji prozvane djece u šoku, grad poziva na smirenost i odbacivanje neprovjerenih optužbi
• Najavljene su aktivnosti grada, škola i udruga za ozbiljnije rješavanje problema ovisnosti

Anonimno pismo koje je prošlog petka stiglo u Supetar na Braču izazvalo je snažan val straha, bijesa i zabrinutosti među roditeljima. U pismu se više osoba dovodi u vezu s navodnom prodajom droge, a posebno je uznemirujuće što se spominju i imena mladih.

Gradonačelnica Ivana Marković objavila je na Facebooku da je sadržaj pisma isti dan proslijedila policiji. Naglasila je da su „samo policija i nadležne institucije ovlaštene provjeravati ovakve navode, provoditi izvide i poduzimati zakonske mjere”.

Marković je jasno poručila da ne želi javno komentirati imena i navode iz pisma dok nema policijske ni sudske potvrde. Istaknula je da javno imenovanje ljudi na temelju anonimnih, neprovjerenih tvrdnji nije zaštita zajednice, nego može značiti teško nanošenje štete osobama „koje možda nisu ništa skrivile”.

Gradonačelnica je kontaktirala roditelje neke djece čija su se imena pojavila u pismu. Opisala je koliko je bolno za roditelja vidjeti ime vlastitog djeteta povezano s drogom, osobito kada se takve tvrdnje šire društvenim mrežama bez ikakve provjere.

Marković priznaje da problem droge i ovisnosti među mladima nije novost niti posebnost Supetra. Najavila je da će grad biti otvoren za sve ozbiljne mjere – od okruglih stolova i javnih rasprava do suradnje sa školama, roditeljima i udrugama – kako bi se došlo do „stvarnijeg i trajnijeg rješenja”.

Pozvala je građane da ne šire neprovjerene informacije i da „povjerenje ne zamjenjuju panikom”, jer panika ne štiti djecu ni zajednicu. Umjesto toga, traži „zajedničku, mudru i odlučnu akciju” te poziva sve nadležne institucije da svoj posao odrađuju kontinuirano i koordinirano.

Na kraju je poručila da ostaje dostupna svakome kome je potreban razgovor, naglašavajući da se ozbiljni problemi mladih ne rješavaju javnim linčem, nego tihim, upornim radom obitelji, škole, zajednice i države.

• Na županijskoj cesti kroz Lasovac sudarila su se tri osobna automobila
• Nesreću je izazvao 18-godišnji vozač zbog neprilagođene brzine i prelaska u suprotni trak
• Teško je ozlijeđen 18-godišnjak, a dvije vozačice imaju ozljede koje će biti naknadno okvalificirane
• Protiv mladog vozača slijedi odgovarajuća prijava nakon bolničkih nalaza

Na županijskoj cesti kroz Lasovac, u petak 17. travnja oko 19.50 sati, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri osobna automobila. Prema navodima policije, odgovornim se smatra 18-godišnjeg vozača koji nije prilagodio brzinu stanju i osobinama ceste.

Vozač automobila bjelovarskih registarskih oznaka kretao se iz smjera juga prema sjeveru. Ulaskom u blagi zavoj, zbog neprilagođene brzine, prešao je vozilom na suprotnu prometnu traku te je prednjim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio automobila zagrebačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljala 44-godišnja vozačica.

Od siline udara vozilo 44-godišnjakinje odbačeno je u putni jarak, gdje je stražnjim dijelom udarilo u betonsku ogradu. Tu se nesreća nije zaustavila: u prednju lijevu bočnu stranu istog vozila potom je udario i treći automobil, kojim je upravljala 33-godišnja vozačica, a koji se kretao iza njega.

U nesreći je najteže stradao 18-godišnji vozač koji je, prema prvim informacijama, zadobio teške tjelesne ozljede. Dvije vozačice imaju tjelesne ozljede, no njihova će težina biti naknadno medicinski okvalificirana.

Nakon zaprimanja bolničkih nalaza, protiv 18-godišnjaka slijedi podnošenje odgovarajuće prijave. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje odgovornosti mladih vozača i nužnosti dosljednog poštivanja prometnih pravila, osobito prilagodbe brzine uvjetima na cesti.

Prometne nesreće poput ove pokazuju koliko je malo potrebno da neoprez i preveliko samopouzdanje za volanom prerastu u ozbiljnu ugrozu života više sudionika u prometu. Strogo poštivanje propisa, oprez i odgovornost ostaju jedini razuman put za zaštitu svih sudionika u prometu.

Na području Bjelovara zabilježen je novi pokušaj ozbiljne prijevare: nepoznata osoba, predstavljajući se kao liječnik, od 78-godišnje žene tražila je čak 90 tisuća eura za navodnu hitnu operaciju člana obitelji. Zahvaljujući oprezu starije sugrađanke, prijevara nije uspjela.

Prema prijavi zaprimljenoj u Policijskoj postaji Bjelovar, nepoznati počinitelj je u utorak, 14. travnja, više puta telefonom kontaktirao 78-godišnjakinju. Lažno se predstavio kao liječnik i tvrdio da je član njezine obitelji teško ozlijeđen te da je za hitan operativni zahvat potrebno odmah uplatiti 90 tisuća eura ili bilo koji iznos koji trenutno može osigurati.

Žena je, unatoč pritisku i dramatičnom tonu poziva, posumnjala u istinitost navoda. Nakon što nije pristala na uplatu, počinitelj je prekinuo komunikaciju. Slučaj je prijavljen policiji kao kazneno djelo prijevare u pokušaju.

Policija podsjeća da je na području Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske nedavno zabilježen sličan slučaj, također s lažnim liječnikom i izmišljenom operacijom. Očito je riječ o obrascu u kojem počinitelji ciljaju ponajprije starije osobe, koristeći njihov strah za obitelj i osjećaj hitnosti.

– ne donositi odluke pod pritiskom te sumnjive pozive odmah prekinuti
– informacije provjeriti izravno kod članova obitelji
– ne uplaćivati novac niti ga predavati nepoznatim osobama

Posebno se naglašava da zdravstvene ustanove ne traže novac putem telefona i ne uvjetuju pružanje medicinske pomoći unaprijed izvršenim uplatama. Ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno da obitelji razgovaraju sa starijim članovima i unaprijed ih upozore na ovakve prijevare.

Oko trećine svjetske proizvodnje gnojiva dolazi iz područja Perzijskog zaljeva, pa rat i napetosti na Bliskom istoku izravno prijete globalnoj sigurnosti hrane. Svaki poremećaj u plovidbi kroz tjesnac Hormuz, ključnu rutu za energente i robu, odmah se prelijeva na opskrbu gnojivima i cijene hrane diljem svijeta.

Stabilnost država u zaljevskom području presudna je za poljoprivredu od Europe do Azije i Afrike. Gnojivo nije luksuz, nego temelj moderne proizvodnje hrane. Kada se isporuke iz zaljeva usporavaju ili zaustavljaju, poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju se s manjkom, rastom troškova i rizikom smanjenih prinosa. To posebno pogađa siromašnije zemlje koje ovise o uvozu i nemaju vlastitu proizvodnju gnojiva.

Napetosti oko tjesnaca Hormuz, koji se povremeno zatvara i otvara, stvaraju nesigurnost na tržištima. Brodari i trgovci uračunavaju taj rizik u cijenu, a krajnji rezultat su skuplje sirovine i skuplja hrana. U takvim okolnostima jasno se vidi koliko je opasno kada svijet ovisi o jednoj regiji za tako ključnu robu.

Svaki ozbiljniji poremećaj u izvozu gnojiva iz Perzijskog zaljeva može pokrenuti lančanu reakciju: od nestašica na tržištu, preko poskupljenja, do smanjenja upotrebe gnojiva na poljima. Manje gnojiva znači slabije prinose, a slabiji prinosi znače više cijene hrane i veći rizik od društvenih napetosti u osjetljivim državama.

Dok se vode rasprave o geopolitičkim igrama u regiji, često se zanemaruje da će račun na kraju platiti obični građani – kroz skuplji kruh, skuplje povrće i veći pritisak na državne proračune. Umjesto kratkovidnih poteza potrebna je dugoročna strategija diverzifikacije izvora gnojiva i ozbiljno jačanje domaće proizvodnje gdje god je to moguće.

Iranska mornarica otvorila je vatru na indijski naftni tanker Sanmar Herald u Hormuškom tjesnacu, jednom od ključnih svjetskih pomorskih pravaca. Kapetan je u dramatičnoj radijskoj komunikaciji molio dopuštenje da se povuče, ističući da je prethodno dobio dozvolu za prolazak.

Prema dostupnoj snimci, kapetan je poručio iranskim snagama: „Dali ste mi dozvolu za prolaz. Drugi sam na vašem popisu. Sada pucate. Dopustite mi da se okrenem.” Podaci o kretanju broda pokazuju da je tanker pokušao napustiti Perzijski zaljev, ali je nakon incidenta promijenio smjer i povukao se.

Iran zatvara tjesnac pod američkom blokadom

Iranska mornarica istodobno je izdala upozorenje da nijedan brod ne smije napuštati sidrišta u Perzijskom zaljevu i Omanskom moru. Svaki pokušaj približavanja tjesnacu bit će, kako navode, smatran suradnjom s neprijateljem, a takve će plovidbe biti mete.

Ova odluka uslijedila je samo dan nakon što je Iran najavio da će prolaz biti otvoren tijekom primirja. No najava je brzo povučena nakon što su Sjedinjene Američke Države nastavile s blokadom iranskih luka, čime je dodatno zaoštrena već krhka ravnoteža snaga u regiji. U takvim okolnostima Teheran očito procjenjuje da ima stratešku prednost upravo kroz kontrolu nad ovim uskim grlom svjetske trgovine naftom.

Globalne posljedice i krhka primirja

Iransko združeno zapovjedništvo priopćilo je da je kontrola nad tjesnacem ponovno uspostavljena „pod strogim nadzorom oružanih snaga” te da će ograničenja ostati na snazi dok traje američka blokada. To znači da svaka eskalacija između SAD-a i Irana izravno prijeti stabilnosti energetskih tržišta.

Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih točaka globalne trgovine naftom, pa svako ograničavanje prometa odmah podiže nervozu na svjetskim tržištima i otvara pitanje sigurnosti opskrbe. Napetosti se odvijaju u kontekstu krhkog primirja između SAD-a i Irana, koje bi trebalo trajati do 22. travnja, dok su Izrael i Libanon započeli odvojeno desetodnevno primirje. U takvom okruženju svaki incident, poput pucnjave na indijski tanker, može biti iskra za šire poremećaje.

Novi program Hrvatske banke za obnovu i razvitak namijenjen je poduzetnicima koji žele smanjiti troškove energije i modernizirati proizvodnju. Na raspolaganju je ukupno 250 milijuna eura kredita, uz mogućnost otpisa do 50 posto glavnice, ovisno o postignutim energetskim uštedama.

Instrument je zamišljen kao spoj povoljnog kredita i nepovratnih sredstava Europske unije. Pola iznosa dolazi iz europskih fondova, a pola iz sredstava poslovnih banaka. To ponovno pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo, pa tako i energetska tranzicija, snažno oslonjeno na vanjske izvore financiranja, umjesto da se u većoj mjeri gradi na vlastitoj snazi i štednji.

Krediti su namijenjeni poduzetnicima iz prerađivačke industrije te iz komercijalnog i uslužnog sektora. Kako je istaknula Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, cilj je povećati energetsku učinkovitost proizvodnje, smanjiti uporabu fosilnih goriva i emisije CO2 te pridonijeti ostvarenju koncepta tzv. „zelene Europe“.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo naveo je da se potpora može koristiti za postavljanje solarnih panela, instalacije na biogoriva ili geotermalne izvore, kao i za ugradnju novih sustava grijanja i hlađenja. Najviši iznos pojedinačnog kredita iznosi tri milijuna eura, uz rok otplate do 17 godina.

Tvrtka iz Pazina koja proizvodi rasvjetu planira iskoristiti ovaj instrument za integraciju sunčane elektrane i modernizaciju proizvodnje. Direktorica Loredana Jurman procjenjuje da bi uštede električne energije mogle dosegnuti između 30 i 50 posto, uz prelazak na učinkovitiju LED rasvjetu.

Poduzetnici mogu prikupiti ponude više banaka i odabrati najpovoljniju, a visina otpisa glavnice ovisi o stvarno ostvarenim energetskim uštedama. Ipak, ostaje pitanje koliko je ovakav model dugoročno održiv ako se i dalje oslanja na europske fondove, koji su već pod pritiskom i ne mogu vječno biti glavni izvor ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Prava snaga domaćeg gospodarstva vidjet će se tek kada takvih vanjskih potpora bude manje, a poduzetnici budu morali računati ponajprije na nacionalne izvore kapitala.

Esmail Baghaei, čelnik iranskog Centra za javnu diplomaciju i glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, javno je prozvao Kaju Kallas i vodstvo Europske unije zbog, kako tvrdi, krajnjeg licemjerja u pozivanju na međunarodno pravo i pitanju slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Iranski odgovor na poruku Kaje Kallas

Povod je bila objava potpredsjednice Europske komisije Kaje Kallas, koja je naglasila da, prema međunarodnom pravu, prolaz kroz pomorske pravce poput Hormuškog tjesnaca mora ostati otvoren i besplatan. Baghaei je uzvratio ironičnim pitanjem na koje se to „međunarodno pravo” poziva EU, optužujući Bruxelles da ga „izvlači iz ladice” samo kada treba držati lekcije drugima.

U svojoj poruci poručio je Europi: „Poštedite nas propovijedi”, ističući da je, po njegovu stajalištu, kronični neuspjeh Europe da provodi ono što propovijeda pretvorio njezin govor o međunarodnom pravu u „vrhunac licemjerja”. Posebno je naglasio šutnju EU-a prema američko-izraelskom vojnom djelovanju, koje on opisuje kao agresivan rat, te prema zločinima nad Irancima, o kojima Bruxelles, kako tvrdi, radije šuti.

Hormuški tjesnac i sigurnosni interesi Irana

Baghaei je ustvrdio da međunarodno pravo ne zabranjuje Iranu poduzimanje „nužnih mjera” kako bi spriječio da se Hormuški tjesnac koristi protiv njega u vojne svrhe. Time je jasno dao do znanja da Teheran smatra kako ima pravo reagirati kada se u njegovoj neposrednoj blizini gomilaju strane vojne snage.

Posebno je osporio tezu o „bezuvjetno slobodnom prolazu” kroz Hormuz, tvrdeći da je ta ideja nestala onog trenutka kada je američko-izraelska vojna prisutnost dovela američke snage u neposrednu blizinu tjesnaca. U takvim okolnostima, poručuje iranski dužnosnik, teško je očekivati da će Iran pasivno promatrati razvoj događaja.

Ova razmjena poruka još jednom pokazuje koliko je današnja Europska unija slaba u vanjskoj politici: dok se u Bruxellesu dijele lekcije o pravu mora, stvarni utjecaj na terenu sve je manji, a ključne odluke donose se u Washingtonu i drugim centrima moći.

Libanonska vojska započela je obnovu ključne infrastrukture na jugu zemlje, djelomično otvarajući oštećene mostove i ceste nakon nedavnih izraelskih zračnih napada. Time je mnogim raseljenim stanovnicima omogućeno da se barem privremeno vrate i pregledaju svoje domove, iako se većina još ne usuđuje trajno vratiti zbog nesigurnog primirja.

Vojska je priopćila da je djelomično ponovno otvorila most Burdž Rahal–Tir, dok su u tijeku radovi na obnovi mosta između Tajr Falsaja i Tira, oštećenog u izraelskim napadima. Raniji udari na mostove preko rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelske granice, praktički su izolirali južni dio Libanona od ostatka zemlje.

Ponovno otvaranje mosta Kasmije u petak ujutro omogućilo je mnogim raseljenim osobama povratak u njihove gradove i sela kako bi provjerile stanje svojih kuća. Ipak, riječ je tek o prvom koraku, jer sigurnosna situacija ostaje neizvjesna.

Unatoč tehničkom poboljšanju prohodnosti, mnogi stanovnici juga oklijevaju s povratkom. Primirje koje je obustavilo neprijateljstva 2. ožujka ocjenjuje se kao krhko, a strah od novih napada i dalje je snažan. U subotu je dopisnik AFP-a u Saidi zabilježio gust promet prema Bejrutu, dok su se raseljene osobe vraćale u svoja privremena skloništa, umjesto u razrušene domove.

Visoki dužnosnik Hezbolaha Mahmud Kamati pozvao je one koji su pobjegli iz južnih predgrađa Bejruta ili juga zemlje da pričekaju odobrenje skupine prije trajnog povratka. Poručio je da ljudi mogu pregledati svoje domove, ali da ne napuštaju mjesta gdje su se sklonili, upozoravajući na, kako je rekao, izraelsku „dvostruku igru” i ističući da je riječ tek o privremenom primirju.

U takvim okolnostima, obnova mostova i cesta, iako nužna, ne donosi stvarnu sigurnost stanovništvu juga Libanona, koje i dalje živi između želje za povratkom i straha od novog vala razaranja.

Na autocesti A3 kod čvora Novska jutros se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je život izgubio 62-godišnji državljanin Austrije. Prema dosad poznatim podacima, vozač je automobilom austrijskih registracija sletio s kolnika i preminuo na mjestu događaja.

Nesreća se dogodila oko 8.50 sati na 136. kilometru južne kolničke trake autoceste. Razlozi zbog kojih je vozilo iznenada napustilo cestu zasad nisu poznati, a službene informacije bit će dostupne tek nakon dovršetka policijskog očevida.

Iz policije poručuju da se provodi detaljan očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti ove tragedije – od stanja kolnika i vremenskih prilika do mogućeg zdravstvenog stanja vozača ili tehničke ispravnosti vozila. Tek će rezultati istrage pokazati je li riječ o pogrešci vozača, iznenadnoj reakciji ili nekom drugom uzroku.

Ovakve nesreće na autocestama, gdje se vozi velikim brzinama, još jednom podsjećaju koliko je važno pridržavati se ograničenja brzine, redovito praviti stanke i voditi računa o umoru i koncentraciji za volanom. Svako kratko popuštanje pozornosti na autocesti može imati kobne posljedice.

Dok policija prikuplja činjenice, ostaje činjenica da je još jedan život izgubljen na hrvatskim prometnicama. Odgovoran pristup sigurnosti na cestama podrazumijeva strogo poštovanje pravila, ali i osobnu odgovornost svakog vozača. Autocesta nije prostor za improvizaciju – svako vozilo pri velikoj brzini postaje potencijalna opasnost i za vozača i za sve ostale sudionike u prometu.

Očekuje se da će nadležne službe nakon završetka očevida objaviti više detalja o uzroku nesreće, a do tada ostaje upozorenje svim vozačima da dodatno pripaze, osobito na dionicama gdje je promet gust, a brzine visoke.

Nekoliko konkretnih sigurnosnih i logističkih poteza u Pakistanu upućuje na to da bi novi krug pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao započeti prije petka. Iako službene potvrde nema, znakovi na terenu sugeriraju intenzivne diplomatske pripreme.

Prema navodima sigurnosnih izvora iz Pakistana, u vojnu zračnu bazu Noor Khan u Rawalpindiju, nedaleko od glavnog grada Islamabada, sletjela su dva američka teška transportna zrakoplova tipa C‑17 Globemaster. Ti se zrakoplovi inače koriste za prijevoz vojne opreme, ali i kao logistička potpora pri dolasku visokih dužnosnika te za osjetljive operacije.

Istodobno su prometnice koje povezuju zračnu luku s tzv. Crvenom zonom u Islamabadu, gdje se nalaze ključne državne institucije i diplomatska predstavništva, privremeno zatvorene. Takve mjere sigurnosti u pravilu prate dolazak stranih delegacija na visokoj razini ili održavanje važnih međunarodnih sastanaka.

Dodatne indicije dolaze iz hotelskog sektora. Hoteli Serena i Marriott u Islamabadu, koji se često koriste za smještaj stranih izaslanstava i za diplomatske susrete, prema istim izvorima ubrzano se prazne od gostiju, a nove rezervacije nisu dopuštene do petka.

Hotel Serena već je bio domaćin prvog kruga pregovora između SAD-a i Irana 11. travnja, što dodatno potiče nagađanja da bi se i sljedeći susret mogao održati upravo ondje. Službenih objava još nema, no kombinacija vojnih, sigurnosnih i logističkih aktivnosti upućuje na nastavak kontakata između Washingtona i Teherana u kratkom roku.

Pregovori dviju država ključni su za pokušaj smirivanja napetosti na Bliskom istoku, osobito u vezi s otvorenim pitanjima iranskog nuklearnog programa, međunarodnih sankcija i sigurnosnih aranžmana u regiji. U takvom okruženju Iran pokazuje da ima vlastite adute i da nije spreman pristati na rješenja koja bi ga dugoročno stavila u podređen položaj, dok SAD traži način da zadrži utjecaj bez daljnje eskalacije.