NOVO
11.04.2026 10:14
Drama na istarskim dionicama! Rally Croatia puni brda publikom: izlijetanja favorita i nova mlada zvijezda
Spektakularan početak WRC Croatia Rallyja donio je pravu dramu na istarskim dionicama i preko Učke, uz uzdahe tisuća navijača iz cijele Hrvatske i regije. Prvi natjecateljski dan, s osam brzinskih ispita, potvrdio je status ovog rallyja kao jednog od najzahtjevnijih u kalendaru Svjetskog prvenstva.
U vodstvu je po prvi put u karijeri drugi dan dočekao 24-godišnji Finac Sami Pajari sa suvozačem Markom Salminenom u Toyoti GR Yaris Rally1. Dan je zaključio s 13,7 sekundi prednosti ispred iskusnog Thierryja Neuvillea u Hyundaiju, premda je borba za vrh bila stalno na rubu preokreta. Takamoto Katsuta trenutačno drži treće mjesto, vrlo blizu Belgijcu.
Favoriti izlijetali pred publikom
Dan su obilježila izlijetanja glavnih favorita, na zgražanje i uzdahe brojnih gledatelja uz stazu. Oliver Solberg, jedan od pretendenata na pobjedu, odustao je već na prvom brzinskom ispitu nakon udara u stijenu i nasip. Slična sudbina zadesila je i vodećeg u ukupnom poretku prvenstva, Elfyna Evansa. Velšanin je otvorio rally dominantno, s dvije pobjede i 15,8 sekundi prednosti, no pogreška na trećem ispitu dovela je do izlijetanja i udara u drveće.
Među onima koji su prerano završili dan je i Jon Armstrong, koji je u svom tek četvrtom nastupu u Rally1 automobilu bio nadomak prve pobjede na brzincu, ali je u četvrtom ispitu izletio i oštetio vozilo. U klasi WRC2 dominira Lancia s dvostrukim vodstvom Yohana Rossela i Nikolaya Gryazina, dok je Alejandro Cachón treći. Najbolja domaća posada, Viliam Prodan i Marko Stiperski u Škodi Fabiji, trenutačno je 19. u ukupnom poretku.
Karavana seli u Gorski kotar i Karlovačku županiju
Uzbudljivo natjecanje nastavlja se danas, kada se karavana seli prema Gorskom kotaru i Karlovačkoj županiji, uz osam brzinskih ispita ukupne duljine 115,96 kilometara. Jutarnji program otvara Platak u 8:43, slijede Ravna Gora – Skrad u 9:41, Generalski Stol – Zdihovo u 11:05 te Pećurkovo Brdo – Mrežnički Novaki u 12:03. Poseban izazov bit će ograničeni uvjeti servisa, s tek udaljenim servisom u Karlovcu.
Poslijepodnevni krug starta u 14:12, a dan završava spektakularnim povratkom na Platak u 17:22. Završnica rallyja na rasporedu je u nedjelju, 12. travnja, kada će odluka pasti na dionicama Bribir – Novi Vinodolski i Alan – Senj. Natjecanje kulminira Wolf Power Stageom na dionici Alan – Senj u 13:15, uz izravni prijenos, a najbolji će biti proglašeni u Opatiji, na Slatini, u 16:00.
NOVO
11.04.2026 10:05
Zagrebački SDP bira novo vodstvo, Mišić glavni favorit
Zagrebački SDP danas održava izbornu konvenciju na kojoj će oko 300 delegata birati novo vodstvo najveće gradske organizacije stranke. Time završava razdoblje u kojem je organizacijom upravljao povjerenik, a očekuje se da će nova tijela preuzeti vođenje stranke uoči nadolazećih političkih izazova.
Na početku zasjedanja delegatima će se obratiti predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji će uvodno iznijeti političke smjernice i očekivanja od zagrebačke organizacije u sljedećem razdoblju.
Raspuštanje starog vodstva i povjereničko razdoblje
Zagrebački SDP od lipnja prošle godine vodi politički tajnik stranke Saša Đujić kao povjerenik. Dotadašnje vodstvo, na čelu s Brankom Kolarićem, raspušteno je odlukom Predsjedništva stranke nakon lokalnih izbora, zbog nezadovoljstva funkcioniranjem organizacije u Zagrebu i ostvarenim izbornim rezultatima.
Slična sudbina zadesila je i organizacije u još tri velika hrvatska grada – Splitu, Rijeci i Osijeku. Zbog loših izbornih rezultata i nefunkcioniranja lokalnih organizacija, Predsjedništvo je raspustilo i njihova vodstva. Već deset mjeseci tim organizacijama upravljaju povjerenici: Mišel Jakšić, Marko Krička i Ranko Ostojić.
Početak niza unutarstranačkih izbora
Izborna konvencija zagrebačkog SDP-a prva je u nizu sličnih konvencija u lokalnim organizacijama stranke diljem Hrvatske. Predsjedništvo je najavilo da bi svi unutarstranački izbori na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini trebali biti dovršeni do kraja svibnja, čime bi stranka ušla u sljedeći politički ciklus s konsolidiranom strukturom na terenu.
NOVO
11.04.2026 09:56
Mađarski izbori: referendum između obitelji i LGBT agende, borbe Bruxellesa i Washingtona, Trumpa i Ursule
Napisao: Dragan Đukanović
Mađarska ulazi u izbore koji se u europskim političkim krugovima promatraju kao test odnosa snaga između suverenizma i globalizma. U simboličkom okviru to znači: ili Donald Trump ili Ursula von der Leyen, odnosno model oslonjen na obitelj i tradiciju ili model koji naglasak stavlja na LGBT agendu i nadnacionalne strukture moći.
Politička scena svedena je na dvije figure: dugogodišnjeg premijera Viktora Orbána i njegova izazivača Pétera Magyara. Iako se Magyar predstavlja kao „učenik protiv profesora“, u ključnim pitanjima – migracije, rat u Ukrajini, ubrzani ulazak Ukrajine u EU – njihova politika nije radikalno suprotstavljena.
Orbánova strukturalna prednost i ograničen izbor
Ankete se u ovoj utrci doživljavaju s rezervom: upozorava se da one ne odražavaju stvarni raspored moći na terenu. Sustav dvostrukog glasanja – nacionalnog i lokalnog – ide u prilog Orbánu. Gotovo stotinu lokalnih jedinica, prema procjenama, čvrsto je pod kontrolom Fidesza, što aktualnom premijeru daje startnu prednost neovisno o medijskoj slici ili privremenim skandalima.
U međunarodnim medijima Orbán se i dalje prikazuje kroz prizmu Rusije i Kremlja. Priče o tajnim snimkama, atentatima i „prijetnji“ mijenjaju se, ali narativ ostaje isti. Istodobno, energetska ovisnost o ruskoj infrastrukturi za Mađarsku i dio Europe ostaje egzistencijalno, a ne samo ideološko pitanje.
Bruxelles, Ursula ili Trump: tko zapravo odlučuje?
Institucije Europske unije već su pokazale spremnost na pritisak: blokadu sredstava, nadzor interneta i fleksibilno tumačenje pojma „vladavine prava“. Presedan u Rumunjskoj, gdje su izbori poništeni zbog navodnog ruskog utjecaja bez čvrstih dokaza, dodatno pojačava nepovjerenje.
U takvom okviru glas za Orbána tumači se kao glas za Trumpa i suverenistički blok, a glas protiv njega kao podrška kursu koji simbolizira Ursula von der Leyen i dubljoj integraciji EU-a. Ključno se pitanje širi izvan Budimpešte: biraju li Mađari svoju vladu ili samo potvrđuju unaprijed zadani izbor nadnacionalnih centara moći – i može li demokracija opstati ako je prihvatljiv samo jedan rezultat?
NOVO
11.04.2026 09:55
Trump gradi slavoluk visok 76 metara po uzoru na onaj u Parizu
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su nadležnim tijelima predani planovi za izgradnju slavoluka visokog 76 metara u Washingtonu, D.C., koji bi, ako bude dovršen, postao najveći slavoluk na svijetu. Projekt je upućen US Commission of Fine Arts, a Trump ga opisuje kao „najveći i najljepši slavoluk na svijetu“.
Najveći slavoluk na svijetu i simbol američkih ideala
Planirani slavoluk trebao bi nadmašiti poznati Arc de Triomphe u Parizu, visok nešto manje od 50 metara, kao i Spomenik revolucije u Meksiku (67 metara) te Slavoluk pobjede u Pjongjangu (60 metara). Prema nacrtima, konstrukcija bi bila podignuta preko rijeke Potomac, nasuprot Lincoln Memorialu.
Arhitektonsko rješenje predviđa pozlaćenu figuru nalik na Lady Liberty, uz dva orla i četiri lava, također pozlaćena. Na slavoluku bi zlatnim slovima bile ispisane poruke „One Nation Under God“ i „Liberty and Justice for All“, čime se naglašavaju američki nacionalni i ideološki simboli.
Nejasno financiranje i najavljene pravne bitke
Točan trošak projekta nije poznat, no interni izvori u Bijeloj kući ranije su ga procjenjivali na oko 100 milijuna dolara. Moguće je i sudjelovanje privatnog kapitala, slično kao kod kontroverzne izgradnje plesne dvorane u sklopu Bijele kuće.
Trump je ranije izjavio da slavoluk želi podići u povodu 250. godišnjice potpisivanja Deklaracije o neovisnosti SAD-a, a na pitanje kome je spomenik posvećen, odgovorio je „meni“ i dodao da će biti „fantastičan“. Istaknuo je i da je Washington, D.C. jedini veliki glavni grad bez vlastitog slavoluka.
Planove sada razmatra US Commission of Fine Arts, čiji je prethodni sastav Trump u listopadu u potpunosti smijenio i zamijenio političkim saveznicima. Istodobno, trojica veterana Vijetnamskog rata i jedan povjesničar arhitekture pokrenuli su pravni postupak, tvrdeći da bi ovakav spomenik morao odobriti Kongres.
NOVO
11.04.2026 09:45
Predsjednik Džibutija Ismaïl Omar Guelleh osvojio šesti uzastopni mandat
Predsjednik Džibutija Ismaïl Omar Guelleh osvojio je šesti uzastopni mandat na predsjedničkim izborima, prema službenim rezultatima dobivši 97,8 posto glasova. Njegov jedini protukandidat, malo poznati Mohamed Farah Samatar, osvojio je 2,2 posto glasova.
Ovaj rezultat učvršćuje gotovo 27 godina dugu vladavinu 78-godišnjeg čelnika nad državom s oko milijun stanovnika, smještenom na strateški važnom položaju na Rogu Afrike.
Izbori s jednim ozbiljnim kandidatom
Glasovanje je održano u petak, uz pojačane sigurnosne mjere. Neke su biračke postaje ostale otvorene sat dulje zbog kašnjenja pri otvaranju, no malo je tko u Džibutiju sumnjao u ishod. Guelleh je već prije objave konačnih rezultata na društvenim mrežama poručio da je „ponovno izabran“.
Guelleh je tijekom kampanje preplavio glavni grad plakatima i održavao velike skupove, dok je Samatar, čelnik stranke Unified Democratic Centre (CDU), koja nema zastupnika u parlamentu, jedva privlačio birače. Državna televizija prikazala je jedan njegov skup na kojem je bilo tek nekoliko desetaka ljudi.
Dio građana otvoreno je izjavljivao da ni ne zna kako Samatar izgleda, dok su za Guelleha glasali zbog, kako kažu, njegova programa za mlade i osjećaja stabilnosti.
Strateška država i kritike zbog ljudskih prava
Džibuti se nalazi na tjesnacu Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more i Adenski zaljev, jednu od najprometnijih svjetskih pomorskih ruta. Zahvaljujući tom položaju, zemlja je postala međunarodno vojno i pomorsko središte, s bazama Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana i Italije, što donosi znatne financijske i sigurnosne koristi.
Istodobno, organizacije za ljudska prava optužuju vlasti za gušenje neslaganja i favoriziranje većinske etničke skupine Issa na štetu manjinskih Afara. Oporba je slaba, a Guelleh je već ranije pobjeđivao sličnim postocima, uključujući i izbore 2021. godine, koje je veći dio oporbe bojkotirao.
Unatoč gospodarskom razvoju, oko 70 posto mladih ostaje nezaposleno, dok je zemlja opterećena znatnim dugom, osobito prema Kini. Analitičari ističu da se Guellehova kandidatura doživljava kao jamstvo stabilnosti u nestabilnoj regiji, ali i kao posljedica izostanka široko prihvaćenog nasljednika.
NOVO
11.04.2026 09:35
Vidaković: Europa je glavni gubitnik rata u Iranu, bilježi najveći rast kamata, cijena i pad burzi
Ekonomist Neven Vidaković upozorava da aktualni oružani sukob u Iranu u stvarnosti nije sukob s tom državom, nego prije svega sukob čije ekonomske posljedice najteže pogađaju Europu. Ističe da se kroz kretanja na financijskim tržištima jasno vidi tko trpi najveću štetu, a tko od krize profitira.
Podsjetio je na svoja ranija predviđanja završetka sukoba, koja je temeljio na pokazateljima poput pada burzi, kretanja prinosa na dugoročne državne obveznice i cijene barela nafte. Kako kaže, tri od četiri ključna pokazatelja ostvarila su se, što smatra potvrdom svoje analize.
Financijska tržišta kao signal sukoba
Vidaković navodi da su pad burzi od oko 10 posto, rast prinosa na američku 30-godišnju obveznicu na oko pet posto te na njemačku na oko tri posto, uz kretanje cijene nafte, jasan signal dubokih poremećaja. Ti se negativni trendovi, naglašava, s financijskih tržišta prelijevaju u realno gospodarstvo.
U tom kontekstu spominje i političku dimenziju u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovu tumačenju, predsjednik Donald Trump, koji za šest mjeseci izlazi na izbore za Kongres, ne želi da se takvi šokovi odraze na američko gospodarstvo. Zbog toga je, slikovito kaže, „proglasio egal u gostima“, pri čemu „svi su pobijedili, osim što je Europa izgubila“.
Europa kao glavni gubitnik
Analizirajući raspodjelu ekonomskih posljedica, Vidaković tvrdi da je Europa najveći gubitnik. Prema njegovim riječima, upravo se u europskom gospodarstvu bilježe najviši rast kamatnih stopa, najveći skok cijena energenata, najizraženiji pad burzi i najteži negativni šokovi.
Od svih velikih globalnih aktera, ističe, najviše ekonomskih problema ima upravo Europa. Zbog toga postavlja pitanje poznato iz „detektivskih filmova“ – tko od svega ovoga profitira, a kome je nanesena najveća šteta. Time sugerira da se iza financijskih i energetskih potresa krije šira geopolitička igra u kojoj je Europa ostala na gubitničkoj strani.
NOVO
11.04.2026 09:25
Vozač u Zadru odbio testiranje na droge: novčana kazna i zabrana vožnje
U večernjim satima 10. travnja u Zadru 56-godišnji hrvatski državljanin odbio je policijsko testiranje na prisutnost droga i lijekova u organizmu. Zbog tog prekršaja izrečena mu je ukupna novčana kazna od 1.320 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Vozač je zaustavljen oko 22.20 sati u Ulici 4. gardijske brigade, dok je upravljao automobilom zagrebačkih registarskih oznaka. Kontrolu su proveli policijski službenici Postaje prometne policije Zadar.
Odbijanje testiranja na droge i liječničke pretrage
Tijekom daljnjeg postupanja policijski službenici ponudili su vozaču preliminarno testiranje na prisutnost droga ili lijekova u organizmu. Vozač je odbio i samo testiranje, kao i ponuđeno vađenje krvi i urina radi analize i vještačenja.
Takvo se odbijanje u prekršajnom zakonodavstvu tretira kao težak prekršaj u prometu, jer onemogućuje utvrđivanje je li vozač upravljao vozilom pod utjecajem opojnih sredstava.
Izrečena kazna i zaštitna mjera zabrane upravljanja
Zbog počinjenog prekršaja vozaču je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320 eura. Uz novčanu kaznu određena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Ovaj je slučaj dio redovitih aktivnosti nadzora prometa koje provodi prometna policija u Zadru, s ciljem povećanja sigurnosti sudionika u prometu i smanjenja broja vozača koji upravljaju vozilima pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova.
NOVO
11.04.2026 09:19
Iran tvrdi da ne može otvoriti Hormuški tjesnac jer ne može pronaći sve mine
Prema navodima koje prenosi New York Times, pozivajući se na više neimenovanih američkih dužnosnika, Iran trenutačno nije u stanju u potpunosti ponovno otvoriti strateški važan Hormuški tjesnac, jer ne može pronaći dio mina koje je sam postavio niti ih ima sposobnost sigurno ukloniti.
Mine je, prema istim izvorima, u žurbi postavila mornarička komponenta IRGC-a, koristeći male i brze brodove. Dio tih eksplozivnih naprava od tada je odlutao s izvornih pozicija, što dodatno otežava njihovo lociranje i neutraliziranje. Takva situacija povećava rizik za brodove svih zastava koji prolaze jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za izvoz nafte.
Mine izvan kontrole
Prema američkim dužnosnicima, iranske snage nemaju dovoljno razvijene kapacitete za sustavno razminiranje područja, osobito kada se radi o minama koje su se pomaknule zbog morskih struja. To znači da čak i u slučaju političke odluke o potpunom otvaranju prolaza, tehnički uvjeti za siguran promet još nisu ispunjeni.
Sve to stvara dodatnu neizvjesnost za globalna tržišta energije, ali i za sigurnost pomorskog prometa u širem području Perzijskog zaljeva. Rizik od nenamjernog nailaska trgovačkih ili tankerskih brodova na mine ostaje realan, upozoravaju izvori.
Araghchijeva izjava dobila novo značenje
New York Times navodi i da se ranija izjava iranskog dužnosnika Abbasa Araghchija o “tehničkim ograničenjima” pri ponovnom otvaranju tjesnaca konkretno odnosila upravo na problem uklanjanja mina. Ta formulacija, koja je u trenutku davanja ostala nejasna, sada se tumači kao priznavanje ozbiljnih operativnih poteškoća.
Dok Teheran službeno ne komentira detalje, zapadne vlade pomno prate situaciju u Hormuškom tjesnacu, svjesne da bi svaki incident s minama mogao imati posljedice ne samo po regionalnu sigurnost nego i po globalno gospodarstvo.
NOVO
11.04.2026 09:15
Zašto je Trumpovo ime na američkoj valuti izazvalo zabrinutost
Ministarstvo financija objavilo je da će se potpis predsjednika Donalda Trumpa nalaziti na budućim američkim novčanicama, kao dio obilježavanja 250. obljetnice Sjedinjenih Američkih Država. Taj se potez uklapa u dugogodišnji obrazac u kojem Trump svoje ime stavlja na zgrade, proizvode i sada – na državne inicijative i simbole.
Taj trend, upozoravaju stručnjaci, izlazi iz sfere poslovnog brendiranja i ulazi u područje koje može biti u suprotnosti s demokratskim načelima, osobito kada je riječ o živućem čelniku države.
Od Trump Towera do državnih institucija
Trumpova sklonost brendiranju potječe još iz obiteljskog biznisa. Njegov otac, njujorški developer Fred Trump, još je 1964. dao ime Trump Village velikom stambenom projektu u Queensu i Brooklynu. Prema bivšoj izvršnoj potpredsjednici Trump Organizationa Barbari Res, predsjednik je odrastao u uvjerenju da je njegova obitelj „bolja i važnija od drugih“.
Kao poduzetnik, Trump je svoje ime stavljao na hotele, golf-terene, pa čak i na superjahtu „Trump Princess“ i zrakoplovnu liniju Trump Shuttle. U Manhattanu je posebno odjeknula izgradnja Trump Towera na Petoj aveniji, dovršena 1983., a do 2015. više od 15 zgrada u New Yorku nosilo je njegovo ime.
Kao predsjednik, isti je obrazac prenio na državu: njegovo je ime povezano s programima poput TrumpRX, Trump Gold Card, Trump Coin i Trump Accounts, a pojedine savezne zgrade, uključujući Ministarstvo rada i Ministarstvo pravosuđa, isticale su velike transparente s njegovim likom.
Usporedbe s kultom ličnosti i autokracijom
Stručnjaci upozoravaju da ovakvo isticanje imena i lika živućeg čelnika podsjeća na autoritarne režime. U Sjevernoj Koreji portreti Kim Il Sunga i Kim Jong Ila obvezni su u javnim prostorima, dok su slike Josifa Staljina u nekadašnjem Sovjetskom Savezu bile sveprisutne na zgradama, ulicama i u paradama.
Povjesničar Jeffrey Engel ističe da se kroz povijest pojavljivanje živih vođa na valuti ili zastavi gotovo uvijek povezuje s autokracijom, jer šalje poruku da je „vođa država“. U američkom ustavnom poretku, naglašava on, država su ljudi, a ne predsjednik. Zbog toga su se imena predsjednika tradicionalno davala zgradama i institucijama tek nakon njihove smrti – i iz osjećaja pristojnosti i radi zaštite republikanskih načela.
NOVO
11.04.2026 09:05
Tjedan preokreta: primirje SAD–Iran, izraelski udari na Libanon i napeta kampanja u Mađarskoj
Tjedan na svjetskoj sceni obilježilo je napeto nadmudrivanje između Sjedinjenih Država i Irana, koje je završilo najavom dvotjednog primirja, dok je istodobno izraelski napad na Libanon zaprijetio novim širenjem sukoba. U Mađarskoj se vodi najneizvjesnija izborna utrka u šesnaest godina, uz optužbe za miješanje stranih sila, a u svemiru je misija Artemis 2 ispisala novu stranicu povijesti.
Prijelom u odnosima SAD–Iran i opasnost od širenja rata na Libanon
Tjedan je započeo oštrim prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa upućenima Iranu, uključujući i prijetnju uništenjem „cijele civilizacije” ako Teheran ne odgovori na ultimatum. Retorika je kulminirala na Uskrs, kada je s travnjaka Bijele kuće, između prve dame i uskrsnog zeca, ponavljao zahtjev da se otvori Tjesnac Hormuz, ključna pomorska ruta kroz koju prolazi petina svjetske nafte.
Tjedan je ipak završio objavom dvotjednog primirja, uz posredovanje vlade Pakistana. Glavni grad Islamabad bio je pod strogim mjerama sigurnosti dok su ondje boravili visoki američki i iranski dužnosnici. Unatoč američkim zahtjevima, tjesnac se, prema energetskim analitičarima, nije odmah u potpunosti otvorio, a Teheran razmatra naplatu visokih pristojbi po brodu. Američki ministar obrane Peter Hegseth javno je isticao da je Washington u povoljnijem položaju.
Pažnja se potom preusmjerila na Libanon, gdje su izraelske snage provele dosad najsmrtonosniji napad u obnovljenom ratu protiv Hezbollaha, tvrdeći da su izuzete iz primirja. Operacija nazvana „Eternal Darkness” uključila je pedeset borbenih zrakoplova koji su u deset minuta bacili 160 bombi na stotinu ciljeva. Izraelski dužnosnici to opisuju kao najteži udar na Hezbollah od ranijih napada na elektroničke uređaje, dok libanonske zdravstvene vlasti govore o neselektivnom masakru s najmanje 250 poginulih civila. Kako je raslo strahovanje da bi to moglo srušiti mirovne napore između SAD-a i Irana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je zasebne pregovore o primirju s libanonskom vladom, usmjerene na moguće razoružanje Hezbollaha.
Napeta kampanja u Mađarskoj i povijesni let misije Artemis 2
U Mađarskoj je završni tjedan izborne kampanje najneizvjesniji u posljednjih šesnaest godina, a ankete sugeriraju da bi to mogao biti kraj ere premijera Viktora Orbána – osim ako mu ne pomogne potpora iz inozemstva. Američki potpredsjednik JD Vance doputovao je u Budimpeštu kako bi javno podupro najdugovječnijeg europskog čelnika, optužujući, bez iznesenih dokaza, bruxelleske birokrate i ukrajinsku obavještajnu službu za uplitanje u izbore.
Slične optužbe iznio je i oporbeni čelnik Péter Magyar, ali usmjerene prema SAD-u, Rusiji i susjednoj Srbiji. Iz Beograda je stigla vijest da je srpska vojska navodno spriječila bombaški napad na ruski plinovod prema Mađarskoj, a premijer Orbán je implicirao da iza toga stoji Ukrajina. Kritičari su to nazvali jeftinim kazalištem i zastrašivanjem birača, dok je Orbán odbacio tvrdnje da je riječ o „lažnoj zastavi”.
Tjedan je ušao u povijest i zbog misije Artemis 2. Posada je krenula na desetodnevno putovanje, tijekom kojeg bi trebala dosegnuti više od četvrt milijuna milja od Zemlje i vratiti se, što predstavlja najdalji let ljudi u svemir do sada. Misija se smatra ključnim korakom prema budućim ekspedicijama i mogućoj izgradnji svemirske baze u sklopu nove svemirske utrke.
NOVO
11.04.2026 08:55
Letica: Hormuški tjesnac kao iranski adut i slabljenje američke potpore Europi
Sigurnosni stručnjak Letica smatra da je teško očekivati skori mir jer Izrael nije ostvario svoje ključne ciljeve, a Iran u rukama drži snažan geopolitički adut – Hormuški tjesnac. Upozorava da bi blokada tog morskog prolaza mogla dovesti cijeli svijet u iznimno tešku situaciju.
Hormuški tjesnac kao ključni iranski adut
Letica ističe da je blokiranje Hormuškog tjesnaca jedna od najsnažnijih poluga pritiska u rukama iranskog režima. Kao drugu, takozvanu “opciju B”, opisuje scenarij potpune destrukcije Irana, što smatra potpuno neprihvatljivim.
Upozorava da bi, ako se režim u Teheranu nađe pred prijetnjom uništenja, ključnu ulogu mogla preuzeti Iranska revolucionarna garda. Prema njegovim riječima, nastali bi ozbiljni problemi kada bi ta vojna struktura preuzela rukovođenje državom nakon uništenja civilnog vodstva.
Letica podsjeća da, kada vojska preuzme vlast, gotovo da nema izgleda za razvoj demokracije i ozbiljne diplomacije, što bi dodatno destabiliziralo regiju i međunarodne odnose.
Trump, Europa i budućnost NATO-a
Govoreći o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, Letica se osvrnuo na politiku predsjednika Donalda Trumpa, koji, kako kaže, nastavlja kritizirati Europu, osobito Španjolsku. Podsjetio je da je Trump pred kraj svog prvog mandata gotovo “bacio NATO na koljena”.
Prema njegovoj ocjeni, Trump nastavlja s povlačenjem iz Europe i strateški se preusmjerava na Indopacifik, a napustio bi i Bliski istok da nema Izraela. Naglašava da je NATO obrambeni, a ne napadački savez te da su europske članice shvatile kako se moraju više okrenuti vlastitoj obrani i sigurnosti.
Letica zaključuje da Europa mora ozbiljno razmisliti o svojoj dugoročnoj sigurnosnoj strategiji, jer se globalni poredak ubrzano mijenja, a oslanjanje isključivo na američku zaštitu postaje sve rizičnije.
NOVO
11.04.2026 08:45
Ukrajina očekuje uskrsno primirje unatoč novim napadima
Ukrajina očekuje kratko primirje povodom pravoslavnog Uskrsa, iako se borbe nastavljaju. U regijama Poltava i Sumi kasno u petak navečer u dva odvojena napada poginula je jedna osoba, a oko petnaest ih je ranjeno, objavile su lokalne vlasti.
Istodobno, politički proces ostaje u zastoju. Nekoliko krugova pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država nije uspjelo približiti strane dogovoru o okončanju sukoba.
Zastoj u pregovorima i pritisci Moskve
Pregovori, koje nadzire Washington, dodatno su usporeni kako se američka pozornost preusmjerila na situaciju u Iranu. To je oslabilo diplomatski zamah i ostavilo malo prostora za napredak prema trajnom sporazumu.
Moskva od Kijeva traži znatne teritorijalne i političke ustupke. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takve zahtjeve odbacuje, smatrajući ih oblikom kapitulacije i odricanja od suvereniteta zemlje.
Uskrsno primirje bez veze s mirovnim sporazumom
Prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu, kojega citira agencija TASS, najavljeno uskrsno primirje bit će kratko i ograničeno. Peskov je naglasio da ova objava nije povezana s pregovorima o okončanju sukoba, nego se radi o zasebnoj odluci.
Ukrajina tako ulazi u pravoslavni Uskrs s nadom u barem privremeni predah od sukoba, dok se političko rješenje i dalje čini dalekim.
NOVO
11.04.2026 08:25
Europa gubi status farmaceutskog diva pod pritiskom SAD‑a i Kine
Europa, koja je desetljećima bila prvo odredište za globalne proizvođače lijekova, danas gubi utrku. Agresivne trgovinske politike i politike određivanja cijena lijekova u Sjedinjenim Američkim Državama te eksplozivan rast biotehnološkog sektora u Kini potiskuju europsku farmaceutsku industriju i preusmjeravaju ulaganja izvan kontinenta.
Udio Europe u globalnom istraživanju i razvoju (R&D) prepolovio se u posljednjih 35 godina. Dok je 1990. gotovo polovica svjetskog R&D‑a bila u Europi, danas je europski udio pao na 26%, dok je udio SAD‑a porastao na 55%.
Američke carine i model „najpovlaštenije nacije” mijenjaju pravila igre
Administracija predsjednika Donalda Trumpa uvela je nove carine na brendirane lijekove, do 100%, za proizvođače koji još nisu pristali sniziti cijene za američko tržište. Iako će izravni učinak biti ograničen, analitičari smatraju da je riječ o još jednom snažnom pritisku na Europu da poveća svoju konkurentnost.
Dodatni udar je politika „most‑favored‑nation”, prema kojoj se cijena lijeka u SAD‑u veže uz najnižu cijenu u usporedivim državama. To farmaceutskim kompanijama daje snažnu polugu u pregovorima s europskim vladama: razmatra se odgađanje lansiranja novih lijekova u Europi ili uvođenje jedinstvene globalne cijene koja je za mnoge europske sustave preskupa.
Već sada dio lijekova koji se lansiraju u SAD‑u uopće ne dolazi na europsko tržište zbog znatno nižih cijena, a stručnjaci upozoravaju da bi se taj trend mogao pojačati.
Kineski biotehnološki uspon i europska strukturna slabost
Istodobno se Kina profilirala kao vodeći centar biotehnologije – segmenta koji pokreće inovacije u farmaciji. Prije deset godina kineski su molekularni kandidati činili oko 4% globalnog razvojnog portfelja, dok danas dosežu gotovo trećinu. Globalne farmaceutske kompanije sve češće sklapaju velike ugovore s kineskim partnerima kako bi pristupile tamošnjoj ranoj znanosti.
Europa se suočava s nizom strukturnih problema: fragmentiranim tržištem kapitala, različitim pravilima o cijenama i nadoknadi troškova lijekova te sporim i neujednačenim postupcima odobravanja i kliničkih ispitivanja. Dok SAD i Kina povećavaju ulaganja – SAD troši oko 2% BDP‑a na lijekove, a Kina 1,8% – Europa ostaje na približno 1%, uz gotovo nepromijenjenu potrošnju posljednjih godina.
Stručnjaci i predstavnici industrije upozoravaju da će, bez većeg ulaganja u nove lijekove, bržeg pristupa pacijenata terapijama i povoljnijeg okruženja za inovativne kompanije, Europa nastaviti gubiti istraživačke centre, investicije i nove terapije u korist SAD‑a i Kine.
NOVO
11.04.2026 08:19
Ovo je slavoluk koji Trump želi izgraditi u Washingtonu
Administracija Donalda Trumpa službeno je podnijela plan za izgradnju novog Slavoluka pobjede u Washingtonu, visine oko 76 metara. Prema najavama, riječ je o projektu koji bi trebao postati najveći spomenik te vrste na svijetu i jedan od najznačajnijih arhitektonskih zahvata u glavnom gradu SAD-a.
Planovi predani Komisiji za likovne umjetnosti
Projekt je upućen Nacionalnoj komisiji za likovne umjetnosti, čije je članove imenovao Donald Trump. U objavi na društvenoj mreži Truth Social američki je predsjednik poručio da će to biti „najveći i najljepši slavoluk pobjede bilo gdje u svijetu“ te ga opisao kao „prekrasan dodatak području Washingtona“ u kojem bi Amerikanci trebali uživati desetljećima.
Prema planovima, na vrhu slavoluka trebala bi se uzdizati tri zlatna kipa. Na spomeniku bi zlatnim slovima trebali biti ispisani natpisi „Jedna nacija pod Bogom“ i „Sloboda i pravda za sve“, čime se naglašava simbolika jedinstva i nacionalnog identiteta.
Inspiracija pariškim Slavolukom pobjede
Novi je projekt inspiriran poznatim Slavolukom pobjede u Parizu i uklapa se u niz inicijativa kojima Trump nastoji ostaviti trajan trag na američkom krajobrazu. Tijekom mandata u Bijeloj kući dao je izgraditi veliku plesnu dvoranu za do tisuću uzvanika, namijenjenu svečanim prijemima.
Osim toga, preimenovao je Kennedyjev centar u Trump Kennedy Center, a dobio je i odobrenje za kovanje prigodnog zlatnika s vlastitim likom. Slavoluk u Washingtonu zamišljen je kao kruna tih nastojanja i kao potencijalno novo prepoznatljivo obilježje glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država.
NOVO
11.04.2026 08:15
U Švedskoj počelo suđenje muškarcu optuženom da je suprugu prisilio na seks s više od 120 muškaraca
U gradu Härnösand na istoku Švedske počelo je suđenje 61-godišnjem muškarcu optuženom da je svoju suprugu prisilio na pružanje seksualnih usluga više od 120 muškaraca. Prema optužnici, zločini su se odvijali na njihovom osamljenom imanju u blizini Kramforsa na sjeveru zemlje, a žena je navodno bila podvrgnuta nadzoru kamerama, drogiranju i prijetnjama smrću. Optuženi sve negira i tvrdi da su susreti bili dobrovoljni.
Optužbe: silovanja, pokušaji silovanja i prijetnje
Prema navodima tužiteljstva, muškarac je od 2022. godine organizirao dolazak muškaraca iz različitih dijelova Švedske na njihovu farmu, gdje je njegova supruga s njima imala seksualne odnose uz novčanu naknadu. S time je, prema optužnici, prestao tek nakon što je žena u listopadu 2025. podnijela kaznenu prijavu. Protiv njega su podignute brojne optužbe, uključujući više točaka za silovanje, pokušaj silovanja i nasilje.
Tužitelji tvrde da je žrtvu drogirao kako bi „pomaknuo njezine granice“ te da je koristio izoliranost imanja i njezinu ograničenu društvenu mrežu kako bi nad njom zadržao kontrolu. Prema riječima tužiteljice Ide Annerstedt, muškarac je iskoristio njezinu „posebno ranjivu situaciju“ i „strah od njega“ kako bi normalizirao prisilu.
Nadzorne kamere, dokazi i uloga drugih muškaraca
Optuženi se tereti i da je u kući postavio nadzorne kamere kojima je nadzirao suprugu, a dio snimki seksualnih susreta bit će korišten kao dokaz. U optužnici se navodi i da joj je prijetio ubojstvom, polijevanjem benzinom, paljenjem i odsijecanjem prstiju.
Švedske vlasti identificirale su oko 120 muškaraca povezanih sa slučajem, no zasad je 28 osoba optuženo. Većina njih negira krivnju, tvrdeći da nisu imali seksualni odnos sa ženom ili da za njega nisu platili. Kao dokazi najavljeni su internetski razgovori, uplate i kalendarski zapisi.
Suđenje, koje je privuklo međunarodnu pozornost i uspoređuje se s poznatim francuskim slučajem Dominiquea Pelicota, održava se djelomično iza zatvorenih vrata radi zaštite identiteta žrtve. Očekuje se da će trajati 14 dana. Braniteljica optuženog, Martina Michaelsdotter Olsson, izjavila je da njezin klijent „ne prepoznaje sliku“ koju iznosi tužiteljstvo.
NOVO
11.04.2026 08:11
Novi Zeland evakuira stanovnike zbog nadolazeće razorne oluje
Nadolazeća oluja s vjetrovima do 130 kilometara na sat prisilila je vlasti Novog Zelanda na proglašenje izvanrednog stanja u više regija i evakuaciju stanovnika grada Whakatanea, oko 430 kilometara od glavnog grada Wellingtona. Meteorolozi očekuju da će oluja u nedjelju pogoditi kopno, a u ponedjeljak proći zapadno od otočja Chatham.
Lokalne vlasti pozvale su stanovnike da napuste svoje domove najmanje na dva dana. Upozoravaju da bi oluja mogla izazvati klizišta, naglo podizanje razine mora, valove visoke i do 13 metara te ozbiljne obalne poplave.
Izvanredno stanje i upute za evakuaciju
U nekoliko regija već je proglašeno izvanredno stanje, a u Whakataneu, gradu s oko 37 tisuća stanovnika, izdana je izravna naredba za evakuaciju. Posebno su ugrožena obalna područja, gdje kombinacija snažnog vjetra i obilnih pljuskova povećava rizik od odrona tla i poplava.
Stanovnicima je savjetovano da se sklone u sigurnije dijelove zemlje, ponesu osnovne potrepštine i pripreme se na mogući prekid opskrbe električnom energijom. Vlasti naglašavaju važnost praćenja službenih upozorenja i izbjegavanja nepotrebnog kretanja tijekom prolaska oluje.
Usporedbe s olujom Gabrielle iz 2023.
Premijer Christopher Luxon upozorio je da bi nadolazeća ciklona mogla biti iznimno razorna. Pozvao je građane da provjere oluke i odvode, pripaze na susjede te se pripreme na moguće nestanke struje, što je objavio i na društvenoj mreži X.
Najavljena oluja mnogima je probudila sjećanja na razornu oluju Gabrielle iz 2023. godine, najtežu prirodnu katastrofu u ovoj zemlji u 21. stoljeću. Tada je poginulo 11 ljudi, a tisuće su bile prisiljene napustiti svoje domove. Upravo zato vlasti sada nastoje djelovati ranije i smanjiti moguće posljedice novog udara prirode.
NOVO
11.04.2026 08:08
Pijan i bez vozačke bježao policiji, skrivio nesreću u Pakracu
U petak, 10. travnja 2026., u jutarnjim satima u Pakracu 36-godišnji vozač s čak 2,54 promila alkohola u krvi, bez važeće vozačke dozvole i bez sigurnosnog pojasa, bježao je policiji, prošao kroz crveno svjetlo i izazvao prometnu nesreću. Vozilo mu je privremeno oduzeto, a protiv njega je podnesen optužni prijedlog s visokim novčanim kaznama i zaštitnim mjerama.
Potjera ulicama Pakraca i prolazak kroz crveno
Oko 9.35 sati u Ulici Prolaz baruna Trenka policijski službenici pokušali su zaustaviti osobni automobil, no vozač se oglušio na njihove zvučne i svjetlosne znakove te je nastavio vožnju ulicama Pakraca. Dolaskom na raskrižje na Trgu dr. Ivana Šretera naglo je povećao brzinu i prošao kroz crveno svjetlo na semaforu.
Tom je prilikom prešao u suprotnu prometnu traku te je prednjim desnim dijelom vozila udario u stražnji dio zaustavljenog automobila kojim je upravljala 26-godišnja vozačica koja je namjeravala skrenuti ulijevo. Unatoč prometnoj nesreći, vozač je nastavio vožnju, i dalje ignorirajući naredbe policije da se zaustavi, sve do Ulice Pilanski put, gdje je konačno stao.
Vožnja bez dozvole, teška alkoholiziranost i kazne
Nakon zaustavljanja utvrđeno je da je vozilom upravljao 36-godišnjak kojem je vozačka dozvola ranije poništena zbog negativnih prekršajnih bodova te da tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas. Ispitivanjem alkoholiziranosti utvrđena je koncentracija alkohola od 2,54 promila.
Vozač je uhićen i smješten u posebne policijske prostorije. Protiv njega je podnesen optužni prijedlog u kojem je predložena novčana kazna od 6.320,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom M1 kategorije u trajanju od tri mjeseca te izricanje 24 negativna prekršajna boda. Uz to, privremeno mu je oduzeto i vozilo kojim je upravljao.
NOVO
10.04.2026 22:55
Varoufakis: Iran je redefinirao pobjedu, a Sjedinjene Države ne mogu izaći iz slijepe ulice
Yanis Varoufakis analizira sukobe u Zaljevu: zašto smatra da je Iran već pobijedio, a SAD sučene s neizbježnim gubitkom ili iscrpljivanjem.
Yanis Varoufakis, bivši ministar financija Grčke, u nedavnom je istupu komentirao aktualnu geopolitičku situaciju na Bliskom istoku, usmjeravajući pozornost na odnos između Irana i Sjedinjenih Država. Varoufakis tvrdi da je Iran redefinirao pojam pobjede i na taj način „matirao” američku strategiju u regiji.
Nova definicija pobjede na Bliskom istoku
Za razliku od tradicionalnog shvaćanja pobjede, koja podrazumijeva zauzimanje teritorija, Iran je, prema Varoufakisu, promijenio pravila igre. On smatra da pobjeda sada ne znači osvojiti područje, nego iscrpiti protivnika — konkretno, vodeću svjetsku vojnu silu, Sjedinjene Države. Varoufakis objašnjava kako SAD više ne mogu napustiti Perzijski zaljev a da ne izgube globalnu primarnost, ali ni ostati u njemu bez ozbiljnih gubitaka — kako financijskih, tako i u pogledu vjerodostojnosti.
Binarni izbor za SAD: iscrpljenost ili poniženje
Prema Varoufakisovim riječima, za razliku od Rusije, koja bi se u slučaju nužde mogla povući na svoje granice, američka „pomorska imperija” nema takvu mogućnost. Perzijski zaljev pretvorio se, kako kaže, u „zatvor” iz kojeg nema jednostavnog izlaza. Analitičar ističe kako SAD sada biraju između poniženja i potpunog iscrpljivanja, što, smatra on, nije klasičan ratni sukob, nego šah-mat situacija.
Varoufakis skreće pozornost na to da ova iscrpljujuća dinamika ima ozbiljne posljedice, ne samo za Amerikance nego i za širi svijet. Dodaje kako bi razboritost donositelja odluka u Washingtonu mogla utjecati na trajanje ovakvog stanja, no smatra da je poraz SAD-a već zapečaćen.
Zaključno, Varoufakis apelira da američke vlasti što prije shvate realnost na Bliskom istoku jer bi u suprotnom, upozorava, mogle nastaviti ulagati resurse i ljudske živote u bitku koju su već izgubili.
NOVO
10.04.2026 22:37
Tucker Carlson: ‘Mala država s 9 milijuna stanovnika ima pravo veta na američkog predsjednika’
U novom istupu američki komentator Tucker Carlson iznio je niz teških optužbi na račun države Izrael i političkog vrha Sjedinjenih Američkih Država, dovodeći u pitanje razinu utjecaja izraelske politike na odluke u Bijeloj kući.
Carlson polazi od tvrdnje da američki predsjednik „ne može reći ne Izraelu“, iako, kako kaže, mnogi u administraciji dobro razumiju da aktualni smjer politike može biti „katastrofalan“ za SAD, uključujući i rizik od „izraelskog nuklearnog udara na Iran“. Prema njegovim riječima, dio dužnosnika intenzivno radi na zaustavljanju eskalacije, ali su njihovi napori „potkopani“ od strane Izraela.
Pitanja o pucnjavi u Butleru i ulozi Izraela
Središnje mjesto u Carlsonovu izlaganju zauzima bivši dužnosnik Trumpove administracije Joe Kent, kojeg opisuje kao jednog od „najinformiranijih ljudi na svijetu“ zahvaljujući pristupu američkim obavještajnim podacima. Kent, tvrdi Carlson, povezuje nedostatak temeljite istrage pucnjave u Butleru u ljeto 2024., kada je tadašnji predsjednik Donald Trump ranjen, s izraelskim utjecajem na vladu SAD-a.
Carlson navodi da je napadač Thomas Crooks vrlo vjerojatno ispalio metak, ali da nikada nije razjašnjeno je li djelovao sam, jer je istraga, prema Kentu, „prekinuta prije nego što su istrađeni svi tragovi“. Zadržavanje tajnosti podataka o Crooksu Carlson tumači kao još jedan dokaz navodne „kontrole“ Izraela nad američkim institucijama.
Kritika Tajne službe i upozorenje o demokraciji
U nastavku Carlson proziva Tajnu službu zbog „šokantnih kršenja osobne sigurnosti predsjednika“, tvrdeći da u najmanje dvije prilike nisu ispunili svoju temeljnu zadaću zaštite šefa države. Neispitivanje propusta i izostanak odgovornosti on povezuje s istom matricom političkog utjecaja.
Carlson zaključuje da situacija, u kojoj „strana država s 9 milijuna stanovnika ima pravo veta na našeg predsjednika“, dovodi u pitanje samu stvarnost američke demokracije. Poziva na javno razotkrivanje svih činjenica i odgovore na pitanje zašto „ta malena država ima toliko kontrole nad našom vladom“.
NOVO
10.04.2026 21:52
Čeka li Hrvatsku uskoro porez na svaku nekretninu. Vrlo lako moguće
OECD traži uvođenje novog poreza na nekretnine u Hrvatskoj. Što bi to značilo za građane i kakve bi posljedice mogao imati takav model oporezivanja?
Nakon ulaska u NATO, Europsku uniju, Schengenski prostor i Eurozonu, Hrvatsku očekuje i pristupanje OECD-u, organizaciji koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta. Ovo članstvo predstavlja novi izazov za hrvatsku vladu, ali i za sve građane.
Pritisak za uvođenje poreza na nekretnine
Konzultanti Svjetske banke i OECD-a predlažu hrvatskoj vladi uvođenje godišnjeg poreza na svaku nekretninu – uključujući stanove, kuće i poslovne prostore. Model koji predlažu nije simboličan, već značajan porez koji bi mogao bitno utjecati na većinu građana, budući da čak 94% stanovnika Hrvatske posjeduje vlastitu nekretninu.
Moguće posljedice za građane
Predloženi porez slijedi američki model prema kojem nekretnine mogu zadržati uglavnom oni koji su ekonomski dobro potkovani. Osobe koje ne bi mogle kontinuirano plaćati godišnji porez mogle bi biti prisiljene prodati svoju imovinu i prijeći u podstanare, a najugroženiji bi čak mogli postati beskućnici. To izaziva zabrinutost zbog mogućih socijalnih posljedica i znatnog opterećenja za hrvatske obitelji.
Konačna cijena ulaska Hrvatske u OECD mogla bi, ako se prihvate ovi uvjeti, biti izrazito visoka za hrvatske građane. Ostaje pitanje koje će rješenje vlada odabrati te kako će zaštititi interese vlasnika nekretnina.
NOVO
10.04.2026 21:43
Kamala Harris razmatra kandidaturu za predsjedničke izbore 2028.
Bivša potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izjavila je da “razmišlja” o mogućoj kandidaturi na predsjedničkim izborima 2028. godine, čime je dodatno potaknula nagađanja o budućem vodstvu Demokratske stranke i smjeru američke politike nakon aktualnog mandata.
Iako službena odluka još nije donesena, izjava upućuje na to da vrh demokrata već sada promišlja o razdoblju nakon predsjednika Joea Bidena i naslijeđu sukoba s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Harris je do sada javno naglašavala lojalnost aktualnoj administraciji, ali njezine riječi otvaraju prostor za pitanja o ambicijama i unutarstranačkim odnosima.
Signali iz Washingtona
U političkim krugovima u Washingtonu nagađa se da bi eventualna kandidatura Kamale Harris bila test za sposobnost demokrata da očuvaju koaliciju birača koja je 2020. dovela Bidena u Bijelu kuću. Analitičari ističu da bi Harris, kao aktualna potpredsjednica, imala prepoznatljivost, ali bi istodobno nosila i teret kritika upućenih sadašnjoj administraciji.
Usporedbe s političkom scenom iz vremena mandata Trumpa ostaju neizbježne: polarizacija, sporovi oko izbornog sustava i duboko podijeljeno društvo i dalje određuju kontekst u kojem se promišlja svaka najava ili nagovještaj kandidature za 2028.
Rani početak utrke za 2028.
Američka predsjednička kampanja tradicionalno počinje znatno prije službenih rokova, a naznaka da Harris “razmišlja” o kandidaturi upisuje je među najranije spominjane potencijalne kandidate. Politički promatrači navode da takvi istupi često služe ispitivanju javnog mnijenja, pripremi donatorske mreže i jačanju vidljivosti uoči ključnih odluka.
Iako izjava ne predstavlja formalnu najavu, ona potvrđuje da će ime Kamale Harris biti u središtu rasprava o budućoj ravnoteži moći u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o tome tko će u sljedećem desetljeću oblikovati politiku u Washingtonu.
NOVO
10.04.2026 21:35
Baltičke zemlje odbacuju ruske optužbe o sudjelovanju u ukrajinskim napadima
Estonija, Latvija i Litva odlučno su odbacile ruske tvrdnje da su ustupile svoj teritorij i zračni prostor za ukrajinske napade na Rusiju. Baltičke države poručuju da su takve optužbe neutemeljene i da ih smatraju dijelom šire dezinformacijske kampanje.
Oštra reakcija baltičkih država
Prema stajalištu vlasti u Estoniji, Latviji i Litvi, ruske optužbe predstavljaju pokušaj stvaranja dojma o izravnom sudjelovanju baltičkih zemalja u vojnim operacijama protiv Rusije. Ističu da ne sudjeluju u planiranju niti izvođenju ukrajinskih napada te da poštuju svoje međunarodne obveze i sigurnosne sporazume.
Baltičke vlade naglašavaju da je cilj takvih tvrdnji potkopati povjerenje među državama u regiji i dodatno zaoštriti odnose između NATO-a i Rusije. U svojim izjavama ističu važnost provjere informacija i upozoravaju na širenje lažnih narativa.
Dezinformacije kao instrument pritiska
Optužbe iz Moskve baltičke zemlje vide kao dio šire strategije informacijskog pritiska. Prema njihovu tumačenju, širenje priče o navodnom korištenju baltičkog teritorija za napade ima za cilj prikazati susjedne države kao neposrednu prijetnju sigurnosti Rusije.
Istodobno, Estonija, Latvija i Litva ponavljaju svoju potporu Ukrajini u političkom i humanitarnom smislu, ali naglašavaju da to ne znači sudjelovanje u vojnim operacijama. Poručuju da će nastaviti surađivati sa saveznicima na jačanju sigurnosti regije, uz naglašavanje važnosti borbe protiv dezinformacija i zaštite javnog prostora od manipulacija.
NOVO
10.04.2026 21:25
Pet ključnih prijepora na pregovorima SAD‑a i Irana u Islamabadu
U Islamabadu započinju osjetljivi pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Američko izaslanstvo predvodi potpredsjednik JD Vance, dok iransku delegaciju suvodí ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Domaćin, vlada Pakistana, tvrdi da uživa povjerenje obiju strana, no pred pregovaračima je „planina prepreka”.
Vance poručuje da je Washington spreman pružiti „otvorenu ruku” ako Teheran pregovara u dobroj vjeri, ali upozorava da američki tim „neće biti prijemčiv” ako procijeni da ih druga strana pokušava nadigrati.
Rat u Libanonu i blokada Hormuškog tjesnaca
Prvi veliki prijepor je ratna kampanja Izraela protiv libanonskog Hezbollaha, ključnog iranskog saveznika. Predsjednik Masoud Pezeshkian upozorava da će nastavak izraelskih akcija pregovore učiniti „besmislenima” te poručuje da Iran neće napustiti „libanonsku braću i sestre”. Premijer Benjamin Netanyahu ističe da „nema primirja” s Hezbollahom, iako najave evakuacije južnih četvrti Bejruta zasad nisu prerasle u novu ofenzivu.
Drugi ključni spor tiče se prolaza kroz Hormuški tjesnac, vitalne rute za izvoz nafte. Donald Trump optužuje Iran da „vrlo loše” omogućuje prolazak brodova i krši dogovor, dok u Zaljevu ostaju zarobljene stotine plovila i oko 20.000 pomoraca. Teheran nastoji učvrstiti kontrolu nad ovim tjesnacem, proglašavajući ga svojim suverenim vodama, uvodi nove tranzitne rute i upozorava na opasnost od protubrodskih mina. Istodobno se pojavljuju navodi o naplati visokih pristojbi tankerima, što Trump javno osporava.
Nuklearni program, „osovina otpora” i sankcije
Najdugotrajniji prijepor ostaje iranski nuklearni program. Trump tvrdi da je operacija „Epic Fury” pokrenuta i kako bi se osiguralo da Iran „nikada ne dobije nuklearno oružje”. Teheran inzistira da ne želi bombu te da, kao potpisnik Ugovora o neširenju, ima pravo na obogaćivanje uranija u civilne svrhe. U svom desetotočkastom prijedlogu traži međunarodno priznanje tog prava, dok američki petnaestotočkastni plan, prema navodima, zahtijeva potpuni prekid obogaćivanja na iranskom tlu.
Dodatnu napetost stvara iranska mreža regionalnih saveznika – od Hezbollaha i jemenskih Huta do Hamasa i milicija u Iraku. Izrael tu „osovinu” vidi kao egzistencijalnu prijetnju koju treba ukloniti, dok dio iranske javnosti, iscrpljen gospodarskom krizom, želi manje trošenja na vanjske avanture. Ipak, nema naznaka da je Teheran spreman odustati od svojih partnera.
Na kraju, Iran traži ukidanje svih američkih i međunarodnih sankcija te oslobađanje oko 120 milijardi dolara zamrznute imovine prije početka pregovora. Američka administracija zasad ne pokazuje spremnost na tako velik ustupak, što ovu točku čini možda najtvrđim orahom u Islamabadu.
NOVO
10.04.2026 21:15
Libanon: Više od 300 poginulih u napadima u srijedu
U srijedu je u Libanonu u nizu napada poginulo više od 300 ljudi, a stotine su ranjene. Prema izvješćima s terena, riječ je o jednom od najsmrtonosnijih valova napada u zemlji u posljednje vrijeme, s posebno teškim posljedicama za civile.
Organizacija UNICEF upozorava da ovi napadi imaju “razoran” učinak na djecu u Libanonu, ističući da je među poginulima i ranjenima velik broj maloljetnika. Bolnice u Bejrutu suočavaju se s velikim pritiskom zbog stalnog priljeva ozlijeđenih.
Teške posljedice za civile i djecu
Prema izvješću novinarke Nade Bashir iz jedne bolnice u Bejrutu, medicinsko osoblje radi na granici izdržljivosti. Liječnici i medicinske sestre zbrinjavaju teško ranjene, dok obitelji očajnički traže informacije o svojim najbližima. Posebno se ističe stradanje djece, koja čine značajan dio žrtava.
UNICEF opisuje situaciju kao iznimno tešku, upozoravajući na dugoročne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje djece koja preživljavaju ponovljene napade i gubitak članova obitelji. Humanitarne potrebe brzo rastu, a resursi su ograničeni.
Napadi i regionalne napetosti
Napadi u Libanonu dio su šireg vala nasilja u regiji, pri čemu se navodi da je u srijedu došlo do masovnih izraelskih udara u kojima su poginule stotine ljudi. Istodobno se bilježe i drugi sigurnosni incidenti u regiji, uključujući pucnjavu u blizini izraelskog konzulata u Istanbulu te napetosti povezane s iranskim vojnim aktivnostima.
U takvom okruženju raste zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućeg daljnjeg širenja sukoba. Dok diplomacija pokušava spriječiti novu eskalaciju, stanovnici Libanona suočavaju se s posljedicama jednog od najtežih dana u novijoj povijesti zemlje.
NOVO
10.04.2026 21:12
Biometrija na ulazu u EU: što donosi novi Entry/Exit režim na hrvatskim granicama
Novi sustav kontrole putnika Entry/Exit, koji se primjenjuje na granicama Europske unije, već donosi prve mjerljive rezultate, poručio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno gostujući u Dnevniku HTV-a. Prema njegovim riječima, riječ je o kvalitativnom iskoraku u zaštiti granica i nadzoru kretanja putnika.
Biometrija mijenja granične kontrole
Novi se sustav više ne oslanja samo na provjeru zaštitnih elemenata putovnica, već prikuplja i uspoređuje biometrijske podatke svake osobe. Time bi, kaže Ničeno, korištenje tuđih putnih isprava trebalo postati praktično nemoguće. Podaci se uspoređuju s nacionalnim i europskim bazama, uključujući sustave AFIS i NABIS, što olakšava kriminalističke istrage i identifikaciju osoba.
Od početka primjene sustava kreirano je više od milijun dosjea i obavljeno više od tri milijuna verifikacija. Samo u jednom danu odbijen je ulazak 3261 osobi, ponajprije zbog prekoračenja dopuštenog boravka u EU-u. Putnici sada pri skeniranju mogu vidjeti koliko im je dana još dopušteno ostati u Uniji, što ranije nije bilo transparentno.
Gužve na prijelazima i pad nezakonitih prelazaka
Novi režim zahtijeva i više vremena na granici: pojedinačna kontrola traje oko minute, ovisno o tome koliko je putnik vješt u korištenju uređaja. Poseban izazov su cestovni prijelazi, gdje putnici moraju izlaziti iz vozila radi skeniranja. Policija pokušava ublažiti gužve dodatnom uporabom mobilnih uređaja, osobito vikendom i u turističkoj sezoni, i na cestovnim prijelazima i u zračnim lukama.
Ničeno naglašava da nedavne višesatne kolone, poput one na Bajakovu uoči pravoslavnog Uskrsa, ne treba isključivo pripisivati novom sustavu, nego i pojačanim sezonskim putovanjima. Istodobno, službene brojke pokazuju da broj nezakonitih prelazaka pada: prošle je godine zabilježeno oko 16.400 takvih ulazaka, oko 40 posto manje nego ranije, a ove je godine do sada zabilježeno 2135, što je dodatnih 20 posto smanjenja.
Od 12. lipnja na snagu stupa i Pakt o migracijama i azilu, koji uvodi obvezno zadržavanje tražitelja azila do 12 tjedana. Prema procjenama policije, taj bi režim, uz već uvedeni sustav Entry/Exit, mogao dodatno smanjiti pritisak na vanjskim granicama Europske unije.
