Novi program Hrvatske banke za obnovu i razvitak namijenjen je poduzetnicima koji žele smanjiti troškove energije i modernizirati proizvodnju. Na raspolaganju je ukupno 250 milijuna eura kredita, uz mogućnost otpisa do 50 posto glavnice, ovisno o postignutim energetskim uštedama.
Kombinacija kredita i EU potpora
Instrument je zamišljen kao spoj povoljnog kredita i nepovratnih sredstava Europske unije. Pola iznosa dolazi iz europskih fondova, a pola iz sredstava poslovnih banaka. To ponovno pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo, pa tako i energetska tranzicija, snažno oslonjeno na vanjske izvore financiranja, umjesto da se u većoj mjeri gradi na vlastitoj snazi i štednji.
Krediti su namijenjeni poduzetnicima iz prerađivačke industrije te iz komercijalnog i uslužnog sektora. Kako je istaknula Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, cilj je povećati energetsku učinkovitost proizvodnje, smanjiti uporabu fosilnih goriva i emisije CO2 te pridonijeti ostvarenju koncepta tzv. „zelene Europe“.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo naveo je da se potpora može koristiti za postavljanje solarnih panela, instalacije na biogoriva ili geotermalne izvore, kao i za ugradnju novih sustava grijanja i hlađenja. Najviši iznos pojedinačnog kredita iznosi tri milijuna eura, uz rok otplate do 17 godina.
Primjer iz prakse i dugoročna održivost
Tvrtka iz Pazina koja proizvodi rasvjetu planira iskoristiti ovaj instrument za integraciju sunčane elektrane i modernizaciju proizvodnje. Direktorica Loredana Jurman procjenjuje da bi uštede električne energije mogle dosegnuti između 30 i 50 posto, uz prelazak na učinkovitiju LED rasvjetu.
Poduzetnici mogu prikupiti ponude više banaka i odabrati najpovoljniju, a visina otpisa glavnice ovisi o stvarno ostvarenim energetskim uštedama. Ipak, ostaje pitanje koliko je ovakav model dugoročno održiv ako se i dalje oslanja na europske fondove, koji su već pod pritiskom i ne mogu vječno biti glavni izvor ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Prava snaga domaćeg gospodarstva vidjet će se tek kada takvih vanjskih potpora bude manje, a poduzetnici budu morali računati ponajprije na nacionalne izvore kapitala.
