Ruski vojni sud osudio je ukrajinskog vojnika Andrija Hrynchyshyna na ukupno 15 godina zatvora zbog njegove uloge u upadu ukrajinskih snaga u Kursku oblast. Presuda dolazi u trenutku kada rat između Rusije i Ukrajine ulazi u novu fazu, a obje strane nastoje pokazati odlučnost i pred svojim vojnicima i pred javnošću.
Optužbe za „teroristički čin” i navodnu blokadu sela
Prema priopćenju 2. zapadnog vojnog okružnog suda Rusije, 46-godišnji Hrynchyshyn, pripadnik 22. zasebne mehanizirane brigade Ukrajine, prvih će pet godina kazne provesti u zatvoru, a ostatak u kaznenoj koloniji visokog stupnja sigurnosti. Istražitelji ga terete da je 14. veljače 2025. prešao granicu u Kurskoj oblasti, naoružan puškom AK-74 i ručnim bombama.
Ruska strana tvrdi da je sudjelovao u „naoružanoj blokadi” i „nezakonitom zauzimanju” teritorija u selu Guyevo u okrugu Sudzha, gdje su ukrajinske postrojbe provodile operacije u sklopu šireg upada preko granice. Hrynchyshyn je, prema tim navodima, zarobljen 9. travnja 2025. tijekom borbenih djelovanja.
Val procesa protiv ukrajinskih zarobljenika i osporavanja zakonitosti
Ovaj je slučaj dio šireg vala kaznenih postupaka protiv ukrajinskih ratnih zarobljenika, uhićenih tijekom ukrajinske operacije u Kurskoj oblasti koja je započela u kolovozu 2024. Tada su ukrajinske snage, prema dostupnim podacima, privremeno zauzele oko 1300 četvornih kilometara ruskog teritorija kako bi rasteretile bojišnicu na istoku Ukrajine.
Rusija je potom pokrenula protuofenzivu, pojačanu s oko 12.000 vojnika iz Sjeverne Koreje, te je uspjela potisnuti ukrajinske snage iz tog područja. Neovisni medij koji prenosi ove informacije navodi da ne može samostalno provjeriti sve tvrdnje ruskih vlasti, što dodatno otvara pitanje transparentnosti postupka.
Ukrajina i brojni međunarodni promatrači više su puta osudili ovakve procese kao politički motivirane i protivne međunarodnom pravu, upozoravajući na manjak pravičnog postupka i izvješća o lošem postupanju prema ukrajinskim ratnim zarobljenicima u ruskom zatočeništvu. U ratnim okolnostima, kada se obje strane služe i pravosuđem kao sredstvom pritiska, nužno je hladno se držati činjenica i inzistirati na poštovanju prava zarobljenika, bez obzira na zastavu koju nose.
